1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Istorijski susret u Panami?

Miodrag Šorić10. april 2015

Sedmi Samit država Amerike biće drugačiji od prethodnih. Po prvi put će na ovom skupu učestvovati i delegacija Kube predvođena predsjednikom Raulom Kastrom. To je posljedica poboljšanja odnosa Kube i SAD.

https://p.dw.com/p/1F5GS
Symbolbild Annäherung USA Kuba
Foto: picture-alliance/AP Photo/Espinosa

"Kuba više nije ono što je bila tokom Hladnog rata - produžena ruka Sovjetskog Saveza. Zbog toga danas ne važi više ono što je važilo juče", kaže Carl E. Meacham iz konzervativnog Centra za strateške i internacionalne studije. Predsjednik SAD Barak Obama dobro zna: Kuba danas jedva da dobija pomoć od Rusije, a vlada u Havani zavisi od isporuka nafte iz Venecuele - države koja je i sama u problemima zbog pada cijena nafte i zbog vlastitih grešaka u privrednoj politici.

Poboljšanje odnosa između Kube i SAD ne može se pripisati samo predsjedniku Obami, koji to posmatra kao politički projekat po kojem će ostati upamćen. "Postoji konsenzus u cijelom diplomatskom establišmentu u SAD-u da će se na taj način "brže riješiti" kubanske vlade. Da li će se to na kraju i desiti - to je sasvim druga priča", kaže Mark Weisbrot iz ljevičarski nastrojenog Centra za ekonomska i politička istraživanja.

Samit se održava 10. i 11.4.2014. u Panami
Samit se održava 10. i 11.4.2014. u PanamiFoto: Reuters/Mariana Bazo

Za sada nije dogovoren susret predsjednika SAD-a i Kube, prenosi Bijela kuća. Ali u okviru sastanaka tokom Samita država Amerike koji se održava u Panami, biće prilike da njih dvojica razgovaraju. Vlade u Havani i Vašingtonu su u decembru 2014. dogovorile da će obnoviti diplomatske odnose. U Vašingtonu se čuje da su se pregovori o tome ispostavili težim nego što se očekivalo. Kuba zahtijeva da je SAD skinu sa liste zemalja koje podržavaju terorizam. Havana se nada da će tako dobiti i privredne olakšice.

Kuba beskompromisna kada je riječ o ljudskim pravima

Čini se da je vlada u Vašingtonu spremna da joj po tom pitanju izađe u susret. Ona zauzvrat očekuje ustupke na polju poštivanja ljudskih prava. I tu nailazi na nepremostivu prepreku. Više kubanskih opozicionara koji su dobili poziv da učestvuju na predstojećem samitu nisu dobili dozvolu da napuste zemlju. Samo u martu je kubanska policija uhapsila na stotine opozicionara. Političari iz Vašingtona će o tome sigurno govoriti na predstojećem skupu u okviru "Foruma o civilnom društvu". Ovog četvrtka (9.4.2015.) u Panami će demonstrirati "Žene u bijelom". To je grupa žena sa Kube koje se zalažu za ljudska prava.

Za neke države Srednje i Južne Amerike SAD predstavljaju neprijatelja
Za neke države Srednje i Južne Amerike SAD predstavljaju neprijateljaFoto: Ronaldo Schemidt/AFP/Getty Images

Administracija predsjednika Obame očekuje pohvale za svoju politiku prema Kubi. Pohvale se očekuju i za najave Vašingtona da će Kubi uputiti pomoć u iznosu od nekoliko milijardi dolara, kako bi se otvorila mogućnost bolje privredne saradnje država Srednje Amerike i saradnje na polju snabdijevanja energijom. Odluka predsjednika Obame da omogući dobijanje legalnog boravka za milione ilegalnih radnika u SAD sigurno je dobro prihvaćena u brojnim glavnim gradovima država Srednje i Južne Amerike.

Sankcije protiv Venecuele

Mjesec dana uoči samita SAD su zbog kršenja ljudskih prava podigle sankcije protiv članova vlade Venecuele. Predsjednik Venecuele Nikolas Maduro nakon toga ne prestaje da govori o "američkoj agresiji". On na taj način pokušava da skrene pažnju sa katastrofalnog stanja privrede u svojoj zemlji. Kuba, Ekvador i Bolivija su pokazale solidarnost sa Madurom. SAD će stoga tokom predstojećeg susreta pažljivo pratiti koje države će slijediti njihov primjer.

Carl E. Meacham pravda odluku Obame. "Sankcije su podignute protiv sedam važnih osoba vlade u Venecueli i to zbog kršenja ljudskih prava do kojih je došlo tokom ustanka u februaru 2014. Njihovi računi u inostranstvu su zamrznuti i uskraćene su im vize za SAD. Vašington djeluje, dok ostale vlade regiona to ne čine", kaže Meacham.

Smanjiti uticaj Kine

Iz ugla gledanja Vašingtona biće važno i razgovarati o sve većem uticaju Kine na zemlje Južne Amerike. SAD žele da smanje taj uticaj i smatraju da je došao trenutak za to. Naime, privreda Kine u proteklom periodu bilježi pad svog rasta, dok se privreda SAD nalazi na početku faze uspona. Više latinoameričkih država želi da profitira od toga. Prvenstveno Brazil oko koga se Vašington "posebno trudi".

Obama i predsjednica Brazila Dilma Rusef: SAD ulažu velike napore da nakon afere NSA poprave narušene odnose
Obama i predsjednica Brazila Dilma Rusef: SAD ulažu velike napore da nakon afere NSA poprave narušene odnoseFoto: Reuters/Pablo Martinez Monsivais

Predsjednik Obama će na kraju ovog samita najaviti nove inicijative: od borbe protiv krijumčara narkotika, preko saradnje u energetskoj politici, pa do saradnje na polju zaštite klime. Otvoreno je pitanje da li će to biti dovoljno da se na kraju samita potpiše zajednički završni dokument. Na protekla dva samita koja su održana 2009. i 2012. pozicije su bile toliko različite da do toga nije došlo.