Volonterke koje spajaju Balkan i EU

"Schüler Helfen Leben mi je pružio priliku da postanem politički aktivna", kaže 19-godišnja Nina Atanasovska iz Sjeverne Makedonije, koja trenutno volontira u njemačkoj organizaciji za mlade "Schüler Helfen Leben" (SHL) u Neumünsteru. Ova mlada Makedonka je kroz praktičan rad od jula 2019. godine ne samo naučila tečno da govori njemački jezik, već i kako da drži predavanja i radionice u školama.

"Ovdje sam jako puno naučila, ali najbolje iskustvo za mene je bio Dan otvorenih vrata Ureda njemačke kancelarke. Tamo smo imali priliku da vidimo gospođu Angelu Merkel ”, govori Nina za DW.

Zajedno sa drugim mladim ljudima iz EU ona je implemetirala projekte koji su usmjereni na anti-diskriminaciju, poticanje mladih na angažman u svojoj zajednici, te podršku izbjeglicama.

Jedna od njenih vršnjakinja je i Lisa Elischer iz njemačkog gradića Sankt Peter-Ording na Sjevernom moru. "Da, naravno da poznajem Ninu! Skupa radimo na podcastu na njemačkom jeziku o angažovanju mladih. Zove se „Mach doch!", oduševljeno priča 20-godišnja Lisa o svojoj saradnji sa Ninom Atanasovskom.

Mladi na Balkanu nemaju dovoljno mogućnosti

Lisa već nekoliko godina volontira za SHL. Kroz svoj rad je posjetila i Bosnu i Hercegovinu, a donedavno je bila u Srbiji gdje je provela osam mjeseci radeći u partnerskoj organizaciji SHL-a „Atina". Tamo je pomagala migrantima i mladima koji su preživjeli trgovinu ljudima ili neki drugi oblik nasilja ili eksploatacije. U martu se zbog korona-krize morala vratiti u Njemačku.

Danas ima puno prijatelja u regionu i želi se što prije vratiti natrag kako bi mogla direktno pomoći svima kojima je pomoć potrebna. „Zavoljela sam region Jugoistočne Evrope“, kaže ona.

Obje mlade djevojke istog su mišljenja kada su u pitanju razlike između Jugoistočne Europe i Njemačke: nedostatak perspektive za mlade. Kako bi se riješio upravo taj problem, generalni direktor SHL-a Ansgar Seng smatra da omladinske organizacije u svim zemljama Zapadnog Balkana trebaju biti glas mladih u politici i društvu, te se zalagati za njihova prava.

„Kako bismo podržali rastuću evropsku zajednicu u narednih nekoliko godina namjeravamo intenzivirati međunarodnu razmjenu mladih iz Jugoistočne Evrope s Njemačkom i drugim zemljama EU", navodi on u razgovoru za DW.

Volonteri SHL-a su također najviše zainteresovani za razmjenu, ali i da budu aktivni i korisni, jer tih mogućnosti u svojoj domovini nemaju. „Naši sistemi i društva na Balkanu nisu tako dobro razvijena i mladi ljudi nemaju mogućnosti da budu aktivni, ali ja sam tu mogućnost dobila kroz SHL projekte. I to ne samo u Sjevernoj Makedoniji, već i u BiH, a sada i ovdje u Njemačkoj “, objašnjava Nina, koja je u Neumünsteru preuzela nadležnost za regionalnu koordinaciju.

To potvrđuje i Elischer praveći paralele života u Njemačkoj i života na Balkanu: „Ja dolazim iz okruženja u kojem niko ne mora dva puta da razmišlja o onome šta će se desiti nakon škole. S druge strane, ono što sam primijetila u Srbiji jeste da su ljudi puni cinizma i nemaju tako dobre perspektive za budućnost, ali i pored toga, oni naprave mnogo od onoga što imaju."

SHL: Preko milion eura za mlade svake godine

Angažman mladih ljudi u Njemačkoj može se vrlo dobro ilustrovati na osnovu činjenica: više od 60.000 studenata širom Njemačke jedan dan u godini radi u nekoj firmi, a njihove dnevnice se doniraju mladima koji trebaju pomoć u Jugoistočnoj Evropi, Jordanu i Njemačkoj.

Tako izgleda „Društveni dan" koji organizuje „Schüler Helfen Leben". Suma koja se na kraju sakupi iznosi preko milion eura. Od prvog „Društvenog dana" koji je organizovan 1998. godine, SHL je sakupio više od 30 miliona eura.

Od prikupljenog novca, organizacija podržava na stotine projekata širom svijeta. Dio novca se koristi i za projekte partnerskih organizacija „Atina" u Beogradu ili „Arsis" u Tirani, ali i za regionalni ured SHL-a u Bosni i Hercegovini. Većina projekata fokusirana je na mlade ljude, migrante, ali i mlade iz grupa na marginama društva, kao što su Romi.

Cilj takvih projekata, kako navodi Jelena Hrnjak iz organizacije „Atina", koja pored ostalih ugroženih grupa radi sa migrantima i mladima koji su pretrpili nasilje, je da upravo ti mladi, uz podršku, sami pronađu rješenje za svoj rast i razvoj: „Da se vrate u obrazovni sistem ili se prekvalifikuju, profesionalno orijentišu i vrate u normalne tokove društva nakon oporavka koji za njih može biti jako dug i mukotrpan".

Zbog toga je saradnja SHL-a i partnerskih organizacija vrlo važna da bi se pronašla održiva rješenja za ove probleme, objašnjava Ansgar Sang za DW.

#GemeinsamSolidarisch

Zbog pandemije korona virusa je "Društveni dan" SHL-a, koji se uvijek održavao u junu, odgođen za 1. oktobar. No, bez obzira na to, nisu sve aktivnosti ove organizacije odgođene: „Korona je promijenila rad na terenu i ljudima smo počeli dijeliti humanitarne pakete za koje smo posebno skupljali donacije", objašnjava Seng. Paketi sa higijenskim proizvodima i hranom uglavnom su donirani romskim tinejdžerima i djeci, te izbjeglicama koji su ostali zaglavljeni na tzv. Balkanskoj ruti ili u Jordanu, gdje mnoge humanitarne organizacije trenutno zbog korone ne mogu normalno da funkcionišu.

Mladi pored toga koriste i nove globalne trendove kako bi prikupili donacije. Organizovali su online koncert na kojem je nastupio i bh. bend Helem Nejse. Nina Atanasovska je moderirala taj koncert prošlog mjeseca na YouTubeu i drugim platformama. Koncert je održan pod hashtagom #GemeinsamSolidarisch (#ZajednoSolidarni).

Jelena Hrnjak vidi pozitivan razvoj među mladima: „Mladi ljudi nisu pasivni. Preuzimaju odgovornost za svoj život, čak i ako trenutno žive u nedostojnim uslovima. Oni sebe vide kao pokretače te promjene".

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android