Nada za Libiju

Nakon potonuća broda sa izbjeglicama pri čemu je život izgubilo do 700 osoba pozivi za pomoć iz Libije ne prestaju. U ponedjeljak je italijanska obalska straža primila istodobno brojne pozive u pomoć. Jedan od poziva je bio sa malog broda na kojem je bilo do 150 putnika, a koji se nalazio oko 50 kilometara od libijske obale. A jedan drugi sa jednog nešto većeg broda sa oko 300 putnika na palubi. Oba su bila u opasnosti od brodoloma. Dnevni broj putnika na ovim brodovima iznosi i do 1000 ljudi koji ovih sedmica dan za danom bivaju spašavani od strane obalnih straža i trgovačkih brodova.

Većina izbjeglica svoj put započinje u Libiji. Od početka ustanka i ubistva predsjednika Muamera al-Gadafija 2011. godine stanje u ovoj sjevernoafričkoj zemlji se dramatično pogoršalo. Od prije dvije godine zemlja se nalazi u građanskom ratu.

Ovo je dovelo do dvije različite vrste izbjeglica. Na jednoj strani brojni, prije svih mladi Libijci, pokušavaju napustiti zemlju i otići u pravcu Europe. Oni u svojoj zemlji u najmanju ruku u dogledno vrijeme ne vide više budućnost. Na drugoj strani neke džihadističke grupe, koje su aktivne u zemlji, njeguju daleko rasprostranjenu mrežu u subsaharskom regionu. Oni to koriste i za krijumčarenje ljudi. Većina izbjeglica biva iz Sudana prebačena u grad Kufru na jugoistoku Libije. Odatle odlaze dalje do Cyrenaika na Sredozemlju. Tako je haotično stanje u ovoj sjevernoafričkoj zemlji znatno povećalo talas izbjeglica.

Mirovni razgovori bi mogli rezultirati dogovorom

Protekle nedjelje je Bernardino Leon, specijalni izaslanik UN-a za Libiju, govorio o mogućem stabiliziranju političke situacije u Libiji. Mirovni razgovori, održani pod njegovim vodstvom, su kako je rekao, vrlo blizu toga da bude postignut konačni dogovor. Ukoliko bi se ova najava obistinila to bi imalo posljedice i za talase izbjeglica u cijeloj zemlji.

Od avgusta 2014. godine je Leon pokušavao dovesti za pregovarački stol brojne političke aktere u zemlji. On je primoran posredovati između različitih frakcija i tabora. Libija naime trenutno ima dva parlamenta, koji jedan drugom osporavaju legitimitet. Jedan je Nacionalni kongres u glavnom gradu Tripoliju. Na činjenicu da sigurnosno stanje nije stavljeno pod kontrolu ni nakon dvije godine, libijski birači su dali jasan odgovor: na parlamentarnim izborima u junu 2015. godine izašlo je samo 15 posto građana sa pravom glasa.

Borbe za vlast i utjecaj

Parlament je ipak nastavio sa radom, ali mu je dio članova osporio legitimitet i osnovao vlastitu vladu. Zbog toga je dio starog parlamenta preselio u grad Tobruk koji se nalazi na istoku Libije gdje vode stari-novi parlament. On je i dalje priznat od strane većine država. U Libiji samo je on međutim veoma sporan. Utoliko više nakon što je parlament počeo vojno djelovati protiv uglavnom umjerene islamističke milicije koja je udružena u savez "Libijska zora".

Naravno i njihovi protivnici imaju veliku podršku u stanovništvu. U ovim sukobima nije riječ o religijskim pitanjima, već o učešću u političkoj i ekonomskoj moći. Samo prošlog petka je u sukobima između ovih grupa život izgubilo najmanje 20 osoba.

Borbe između ovih grupa su dovele do vakuma u obavljanju vlasti što koriste džihadističke grupe poput Fronta Nusra i Islamske države. Posljednji neprestano skreću pažnju na sebe čineći strašna djela - nedavno je objavljen video snimak u kojem je prikazano kako su teroristi IS-a ubili oko 30 etiopijskih kršćana. Riječ je o radnicima na privremenom radu u Libiji.

Zbog svega bi pregovori zaista predstavljali uspjeh ukoliko bi na koncu doveli do toga da bude formirana vlada koju bi priznale sve grupe stanovništva u Libiji.

Rad na novom Ustavu

Paralelno sa mirovnim pregovorima od polovine 2014. godine zasijeda i Ustavna komisija. Ona bi trebala u naredna četiri mjeseca predstaviti rezultate svog rada. Naravno, kako je rekao predsjednik ove komisije Ali Tarhouni, brojne tačke su još uvijek otvorene. On je rekao da se najveći dio članova izjašanjava protiv centralizirane države. Još uvijek je međutim nejasno kako bi trebalo izgledati federalno uređenje. Također ni pitanje direktnog ili indirektnog izbora predsjednika nije još uvijek riješeno, kaže predsjednik komisije. Također je otvoreno pitanje u kojoj mjeri bi libijski pravni sistem trebao biti zasnovan na šerijatu. Riječ je o teškim pitanjima utoliko više jer se rasprave o njima odvijaju u okruženju koje nije poticajno. "Pisati Ustav u sred rata i u podijeljenoj zemlji je veoma, veoma teško", rekao je Tourani u jednom razgovoru. "Mora biti uzeto u obzir svako stajalište, svaki region. To naravno nevjerojatno otežava rad. Ali mi smo još intaktni, još uvijek stojimo skupa", kaže Tourani.

Ne samo kada je riječ o Ustavu, već i u mirovnim pregovorima je potrebno uzeti u obzir mišljenja i interese svih uključenih strana i dovesti ih u suglasje. "Zbog svega će još veoma dugo trajati dok libijska kriza ne bude konačno okončana", ocjenjuje panarapski dnevni list "Al araby al-jadeed".