Napetosti između Japana i Kine

Već godinama Narodna republika Kina pojačava svoje ekonomske i vojne aktivnosti ispred svoje obale. Te aktivnosti u Istočnokineskom moru često kao provokaciju posebice doživljava Japan. Kada je Kina 2013. godine proglasila "zonu protuzračne odbrane" iznad otoka Senkaku/Diaoyu nad kojima kontrolu žele imati kako Japan, tako i Kina, to je izazvalo žestoke proteste u Tokiju i Vašingtonu. Uspostavljanje "zone protuzračne odbrane", koje u međunarodnom pravu nema značaja, eksperti su ocijenili kao čistu "simboliku". Kina je naime time samo željela podrctati svoje zahtjeve za stavljanjem pod svoju kontrolu ovih spornih otoka.

U aktualnom godišnjaku japanskog Ministarstva odbrane uspostavljanje "zone protuzračne odbrane" je ponovo žestoko kritizirano. U njemu se navodi da je Kina pokušala "jednostrano promijeniti status quo", te da bi to moglo dovesti do eskalacije i neželjenih posljedica u Istočnokineskom moru". "Japan je ozbiljno zabrinut", navodi se u izvještaju.

Postepeno pogoršanje stanja

Japanski konzervativni premijer Shinzo Abe, koji je na funkciji od decembra 2012. godine, slijedi ofanzivnu i povremeno provokativnu politiku prema Kini. Abe je tako u decembru 2013. godine posjetio Svetilište Yasakuni. Na ovom spomen mjestu, podignutom za japanske žrtve u Drugom svjetskom ratu, odana je počast i osuđenim ratnim zločincima, koji su svoja nedjela počinili u Kini ili Koreji. Ova posjeta je u Kini oštro kritizirana. Bilateralni razgovori su potom otkazani. Uslijedilo je diplomatsko ledeno doba.

Abe je iskoristio različite prilike kako bi u Aziji pokazao svoju politiku usmjerenu protiv Kine", kaže Alexander Sakaki iz Fondacije za nauku i politiku iz Berlina u razgovoru za DW. Prema Sakakijevim riječima Abe je tako tokom Dijaloga Shangri-La 2014. godine, azijske sigurnosne konferencije, stvorio atmosferu protiv Kine, bez da je u svom govoru Kinu spomenuo imenom. "Utoliko Japan u najmanju ruku snosi sukrivicu zbog toga što su kinesko-japanski odnosi u lošem stanju", kaže Sakaki.

Članak IX japanskog Ustava

Također ni nova izmjena japanskog poslijeratnog Ustava, odnosno njegovog "Članka o miru", Članka IX, kojim se Japan odriče rata kao suverenog prava nacije, nije doprinijela popuštanju napetosti. Izmjena Ustava, koju je nedavno usvojila Vlada u Tokiju, sada Japanu daje više prostora za vojno djelovanje. Do sada je upotreba sigurnosnih snaga bila organičena na odbranu u slučajevima napada na Japan. Nove izmjene podrazumijevaju vojnu pomoć u slučaju napada na teritorije savezničkih nacija.

S obzirom na Članak IX (tzv. "pacifičkog" Ustava usvojenog 1974. godine nakon poraza Japana u Drugom svjetkom ratu - op. red.) Japan zvanično raspolaže samo sa vojnim snagama za samoodbranu. Naravno, pojašnjava Sakaki, Japan ima jednu od najmodernijih armija na svijetu. "U brojnim područjima razlika u odnosu na armije drugih zemalja nije veoma velika", kaže Sakaki. Jedino, iako odlučujuće ograničenje, je, kako kaže Sakaki, da se Japan do sada i vjerojatno i u budućnosti isključivo odricao ofanzivnog oružja poput raketa zemlja-zrak.

Utrka u naoružanju

Sve upućuje na to, kaže Sakaki, da je "Kina prijetnja broj jedan za Japan." Kako on kaže to tako vide i širi dijelovi stanovništva. "U Japanu raste strah da bi Kina mogla postići vojnu nadmoć u odnosu na Japan", kaže Sakaki.

Pri tome se Japan - kao i Kina - ne baziraju samo na simboličnoj politici i retorici. Kina je posljednjih godina drastično povećala svoje izdatke za naoružanje. Međunarodni mirovni institut iz Stokholma (SIPRI) je izračunao da su vojni izdaci Kine u 2013. godini porasli za 7,4 posto na 188 milijardi dolara.

Japan, koji je svoje vojne izdatke od 2002. do 2012. godine reducirao svake godine, u 2014. godini je usvojio budžet za naoružanje u visini od 48 milijardi dolara. Riječ je o porastu u visini od 2,2 posto. Međutim, kako kaže Sakaki, reakcije nisu bile velike. "Japan sa svojom ekonomijom koja stagnira jednostavno nema mogućnost za pravu utrku u naoružanju", kaže Sakaki.