Njemački paradoks: u sred pandemije bolnice poluprazne

Njemačka ima četiri puta više kreveta na odjeljenjima intenzivne njege od Velike Britanije, šest puta više od Švedske i duplo više od Francuske. Ipak, u Njemačkoj se plaše prepunih jedinica intenzivne njege, pa čak i mogućnosti da će morati da se uvede trijaža, odnosno da će ljekari morati da odlučuju koga ima smisla liječiti, a koga ne.

- pročitajte još: Ogroman porast neizlječivo bolesnih

Za takvu situaciju postoji više razloga, ukazuje ljekar Rajnhard Buse, profesor na Tehničkom univerzitetu Berlin i član Stručnog savjetodavnog odbora njemačkog Saveznog ministarstva zdravlja. „Jedan je to što, u poređenju s drugim zemljama, u Njemačkoj više pacijenata oboljelih od korone završi na odjeljenjima intenzivne njege – oko tri puta više nego npr. u Holandiji ili Danskoj, i čak četiri puta više nego u Velikoj Britaniji."

To se događa zato što je broj zaposlenih na odjeljenjima intenzivne njege u Njemačkoj veći nego na drugim odjeljenjima, objašnjava dr Buse u intervjuu za list „Velt". „Danska to radi drugačije. Za svaki krevet na običnom odjeljenju ona angažuje skoro isti broj medicinskog osoblja kao i na njemačkoj jedinici intenzivne njege. To ne znači da Danci imaju više medicinskog osoblja, već samo da ima manje nepotrebnih kreveta."

Bolnice u gubicima

Pritom čak 60 odsto bolnica u Njemačkoj računa da će biti u finansijskom minusu za 2021. godinu, pokazuje tzv. „Bolnički barometar“ koji redovno objavljuje Njemačko udruženje bolnica. Kako se navodi, time se u odnosu na prošlu godinu udvostručuje broj klinika koje su u gubicima.

- pročitajte još:Kako njemačke bolnice štede - u trci za profitom

Svaka druga bolnica ima manje pacijenata nego prošle godine. Kako prenosi „Redakcijska mreža Njemačke" (RND), razlog za to je otkazivanje operacija i zahvata kako bi se čuvali kapaciteti za kovid-odjeljenja. Dodaje se da mnogi pacijenti odlažu odlazak na terapije ili operacije iz straha od zaraze.

- pročitajte još:Njemačke bolnice traže kombinaciju indikatora pandemije

Kako navode u Udruženju bolnica, stanje je najlošije još od 2000. godine. Svega jedanaest odsto bolnica trenutno ocjenjuje finansijsku situaciju kao dobru. Za iduću godinu tek 22 odsto očekuje poboljšanje.

„Zlatno doba" za bolnice?

„Njemačkim bolnicama je u interesu da budu pune, a to važi i za jedinice intenzivne njege", kaže dr Buse. On smatra da su posljednjih godinu i po dana za bolnice „bile zlatne", jer su mnoge od njih zaradile više novca od paušalnih naknada i dodatnih kreveta intenzivne njege nego što bi to bilo moguće u normalnom radu.

„Riječ je o 14,5 milijardi evra za godinu i po koji su se samo od poreskih prihoda slili u bolnice. A tu su i redovna sredstva iz obaveznog zdravstvenog osiguranja", naglašava dr Buse.

On ukazuje da polovina pacijenata koji se liječe u bolnicama u Njemačkoj dolazi tamo bez prijema, najčešće iz hitne pomoći. „Vjerovatnoća da će bolnica zadržati takvog pacijenta na liječenju je skoro 50 odsto, što je u poređenju s drugim zemljama nevjerovatno mnogo. Obično je taj procenat upola manji, oko 25 odsto."

Osim toga, dodaje dr Buse, na njemačkim odjeljenjima intenzivne njege ima teško bolesnih ljudi koji imaju veoma male šanse za preživljavanje, čak i uz upotrebu najsavremenije opreme. „Prvo što bi trebalo da uradimo poslije pandemije jeste da utvrdimo ko se sve liječi na odjeljenjima intenzivne njege. Moramo da se zapitamo šta mi tamo radimo."

Manjak osoblja ili višak pacijenata?

Njemačko udruženje bolnica posebno ukazuje na problem manjka osoblja. Četiri petine klinika navode da imaju teškoća da nađu medicinske sestre i tehničare za obična odjeljenja i odjeljenja intenzivne njege. Širom Njemačke ima 22.300 upražnjenih radnih mjesta za njegovatelje.

Broj nepopunjenih mjesta se utrostručio u posljednjih pet godina. „Manjak osoblja je najhitniji problem zdravstvene politike“, kaže predsjednik Udruženja Gerald Gas. 

Dr Rajnhard Buse i tu ima drugačije mišljenje: „Nemamo premalo osoblja, imamo previše pacijenata. U prosijeku je prije korone u bolnicama u Njemačkoj svakog dana bilo po 380.000, a trenutno ih je inače samo oko 325.000. Da smo imali strukturu kao u Danskoj, prije korone bi ih bilo 160.000, odnosno manje od polovine. To znači da bi u Njemačkoj bilo duplo više medicinskog osoblja po pacijentu."

„Ako biste pitali rukovodstvo", zaključuje dr Rajnhard Buse, „oni bi vam rekli: treba nam toliko bolnica, jer imamo toliko pacijenata. Ja mislim drugačije: imamo toliko pacijenata, jer imamo toliko bolnica. To je kao pitanje šta je starije, kokoš ili jaje."

nr/idj (rnd/welt)

Pratite nas i na Facebooku, na Twitteru, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu