Novinar pred sudom – srpski evergrin

Tradicionalna uloga medija da objektivno i pravovremeno informišu javnost potiskuje se u korist „tabloidne uloge obezbjeđivanja jeftine i vulgarne zabave koja građane gura u još dublju apatiju. Čini se da dominantna uloga medija sve više postaje da ubjede građane da je svaki vid njihove participacije u političkom odlučivanju besmislen i bespotreban", piše u novoj analizi Komiteta pravnika za ljudska prava (YUCOM) „Novinari i mediji na sudu" u koju je DW imao uvid prije zvaničnog predstavljanja.

„Nezavisni novinari i mediji koji pak svoju ulogu u sprječavanju daljeg urušavanja demokratije i izgradnji vladavine prava shvataju ozbiljno, bivaju potisnuti na marginu, izloženi prijetnjama, nasilju i zastrašivanju, koji rijetko rezultiraju u istragama i još rjeđe u presudama", stoji u analizi za čije su potrebe istraživači YUCOM-a analizirali sudske postupke u vezi sa novinarima i medijima u posljednje tri godine i raspitali se kod 500 medija i medijskih organizacija iz Srbije.

Jedan od uobičajenih vidova pritiska je, kako se navodi, pokretanje postupaka za naknadu štete zbog povrede časti i ugleda. Prema podacima Višeg suda u Beogradu, tamo su podnijete 1.263 tužbe u parničnim postupcima između 2015-2017. godine, a riješeno je 1.187. Poseban problem je, navodi YUCOM, što parnični postupci finansijski iscrpljuju manje i nezavisne medije, bez obzira na ishod.

REM se pravi mrtav

Sa druge strane, broj prekršajnih postupaka je neobično mali iako se ovakvi postupci mogu pokretati zbog kršenja pretpostavke nevinosti ili sadržaja koji mogu da naškode razvoju maloljetnika – kategorije koje listovi poput Informera te televizije poput Pinka i Hepija krše svakosatno.

No u tri godine je recimo pred Prekršajnim sudom u Beogradu pokrenuto svega 19 postupaka zbog kršenja pretpostavke nevinosti i svega sedam zbog povrede prava maloljetnika. Stručnjaci YUCOM-a razlog vide u „inertnosti ovlašćenih podnosilaca" – odnosno državnih organa. Recimo, Savjet za štampu je, kada god je pravio analize, utvrđivao više od stotinu kršenja pretpostavke nevinosti mjesečno, ali državni organi nisu pokretali postupke.

Šampion inertnosti je Regulatorno tijelo za elektronske medije (REM). Njima su samo 2015. i 2016. godine upućene 502 prijave, mahom na rijaliti programe, ali je REM u protekle tri godine izrekao svega 17 opomena i upozorenja.

Interesantno je da u posljednje tri godine nije vođen nijedan krivični postupak zbog sprječavanja objavljivanja odgovora ili ispravke, rasne i druge diskriminacije niti zbog povrede tajnosti postupka iako su tabloidi svakog dana puni informacija iz raznih istraga. Umjesto toga, u 99 predmeta se poziva na krivično djelo uvrede.

Dok čekaju sud, gase se redakcije

Posebna je priča takozvano projektno sufinansiranje, jedna od omiljenih metoda vlastodržaca za usmjeravanje para prema podobnim medijima. Oni koji su nezadovoljni ishodom konkursa zbog toga mogu voditi upravni postupak – takvih je u prethodne tri godine pokrenuto 58 i to skoro svi u nadležnosti Upravnog suda u Nišu i skoro svi se odnose na 2015. godinu.

Većina takvih tužbi je uvažena, ali YUCOM kao problem vidi to što se postupci vode bez prevelike žurbe te se vraćaju prvostepenom organu na otklanjanje nepravilnosti. „Izvesno je da mediji koji se inače nalaze u teškoj ekonomskoj situaciji i čiji kontinuirani rad može zavisiti od sredstava koja dobijaju od lokalnih samouprava, pokrajine i Republike ne mogu priuštiti vrijeme neophodno za donošenje odluka Upravnog suda i ponavljanje poništenog konkursa", piše u analizi.

YUCOM preporučuje da se ujednači sudska praksa u pogledu zahtjeva za nadoknadu štete – koji idu do 2,5 miliona dinara! – tako da mediji ne bankrotiraju zbog plaćanja jedne kazne. Takođe, traži se da se postupci vode efikasnije, kao i da se razmotri mogućnost pružanja besplatne pravne pomoći u svim postupcima u vezi sa medijskim slobodama.