Pojačana kontrola putnika na vanjskim granicama Šengena

Deutsche Welle: Kao reakciju na napade u Parizu u novembru 2015. godine na snagu stupa odluka o pooštrenim kontrolama na vanjskim granicama Šengena - i za građane EU. Jesu li sada svi pod generalnom sumnjom? 

Elmar Brok: Ne, ali vjerujem da je s obzirom na terorizam ispravno štititi naše vanjske granice. To znači: Moraju biti provedene kontrole. Tako je i predviđeno: Kontrola na vanjskim granicama, otvorenost u unutrašnjosti - to mora biti načelo.

Vjerujete li onda u to da će sve zemlje Šengena moći provesti ova nova pravila? Procedura je prilično komplicirana.

Vjerujem u to. Zbog toga također određene zemlje poput Bugarske i Rumunije još uvijek nisu članice Šengenskog prostora jer očito još uvijek nisu ispunjeni određeni uvjeti. Tamo mora biti bolja opremljenost. Mi se svi u borbi protiv terorizma moramo pripremiti na to da moramo bolje štititi vanjske granice Europske unije ako želimo zadržati otvorenost unutarnjih granica.

Kritičari vjeruju da se tim kontrolama gubi važno dostignuće Europske unije.

Ne, dostignuće je otvorenost u unutrašnjosti. Ako putuje unutar Europske unije tu postoji sloboda putovanja. Vanjske granice moraju biti zaštićene. Ne vidi se na licima ljudi da li su oni građani Europsku unije ili ne.

Ali ipak ponovo se govori i o kontrolama na unutarnjim granicama! U tom pogledu već postoje zamjerke da bi takve kontrole mogle biti pripravni korak ka jačanju kontrole u unutaršnjosti.

Ja bih se borio protiv toga. To bi bila i kontradikcija. Vanjska zaštita omogućava slobodu u unutrašnjosti. U pojedinim slučajevima se može vršiti kontrola i u unutrašnjosti ako postoji neposredna opasnost. To je već rađeno kao primjerice na Svjetskom nogometnom prvenstvu 2006. godine u svrhu zaštite od britanskih huligana. I to smije biti tako od slučaja do slučaja. Postoje i kontrole unutar zemlje neovisno od granica. Njemačka policija čak može primjerice ići do Nizozemske kako bi pratila osumnjičene. Sve to pripada Šengenskom sporazumu. To znači mnogo više kontrole, ali za normalne građane mnogo više slobode za putovanje. 

Pogledajmo kako praktično provesti nova pravila: Trebalo bi uporediti sistematske potjernice. U prošlosti je stalno bilo problema u komunikaciji između vlasti pojedinih država članica. Na kojem stupnju je komunikacija trenutno?

Vjerujem da komunikacijski sistem u okviru Šengena daje tehničke pretpostavke. No mi smo imali problem čak i u njemačkim saveznim zemljama jer kumpjuterske mreže nisu bile kompatibilne. Ako su migranti bili registrirani u Bavarskoj onda u Schleswig-Holsteinu nisu znali ništa o tome. Anis Amri (atentator iz Berlina - op.red.) je mogao hodati okolo sa brojnim identitetima jer suradnja između općina i saveznih zemalja nije funkcionirala. Vjerujem da je posljednjih mjeseci i godinana u Europskoj uniji bio izvršen mnogo veći pritisak kako bi se obezbijedilo to da imamo sigurnost od kriminalaca, ali slobodu za građane koji se ponašaju onako kako bi trebali.  

Je li pooštravanje onda uopće adekvatna reakcija na vrstu terora s kojim se sada pojačano suočavamo? Vlasti upozoravaju od napada od strane tzv. "usamljenih vukova".

Ništa ne nudi savršenu zaštitu. To smanjuje mogućnost teroristima, ali time nije ukinuta opasnost. Zaštitu granica i obalsku stražu moramo pojačati, tajne službe u unutrašnjosti moraju više surađivati kako bi se uhvatili takvi "usamljeni vukovi". Potpune zaštite od nasilnih kriminalaca, među kojima su i bombaši samoubice, neće biti. Ali obaveza je Europske unije da im mogućnosti što je više ograniči. Pooštravanje kontrole na vanjskim granicama Šengena će tome doprinijeti.

Elmar Brok (CDU) je član Europskog parlamenta.