Rat riječima o smrti migranata na grčko-turskoj granici

Turski ministar unutarnjih poslova Suleyman Soylu objavio je 2. februara četiri uznemirujuće slike na svom Twitter računu. Slike su prikazivale nekoliko muškaraca, naizgled bez svijesti, kako leže u blatu na zemljanoj stazi usred ničega. Soylu je napisao: "12 od 22 migranta koje je vratila natrag grčka granična policija, skinuli su odjeću i cipele i smrznuli se na smrt. EU je bez lijeka, slaba i bez osjećaja za humanost."

Nije trebalo dugo da grčki ministar migracija i azila Notis Mitarachi odgovori. U videoporuci je rekao: "Izjave turskog vodstva o tragičnom incidentu u kojem su ljudi izgubili živote u Turskoj su neprihvatljive. Odgovornost Turske je spriječiti ilegalne odlaske." Kasnije je dodao da "dotični migranti nikada nisu stigli do granice".

Kako gospodin Mitarachi može biti siguran u to, ostaje nejasno. Izvor u grčkom ministarstvu je rekao za DW "da uopće nije bilo podataka o tim ljudima". To, međutim, ne dokazuje da žrtve nikada nisu kročile na grčko tlo. 

Sa svoje strane, Turska također nije pružila nikakve dokaze koji bi potkrijepili njene optužbe protiv Grčke. U međuvremenu je umrlo još sedam osoba otkrivenih na granici, čime je broj umrlih porastao na 19.

Nedostatak transparentnosti

Nezavisna istraživačica Lena Karamindou nije sklona povjerovati ni jednoj strani i smatra da ima previše optužbi, a nedovoljno transparentnosti. Ona je odrasla u regiji Evros, ali sada ima sjedište u Glasgowu i već dugi niz godina prati migracijska kretanja na grčko-turskoj granici. Kaže da postoji povijest prislinog vraćanja (pushbakcs) u regiji Evros još od 1980-ih.

Karamindou kaže za DW da ljudi redovito gube živote ili dok pokušavaju prijeći granicu ili tokom nasilnog vraćanja. "Neuobičajen element ovog incidenta nije to što su ljudi izgubili živote", objašnjava ona, "već veliki broj smrtnih slučajeva."

Pojačani antimigrantski osjećaji u Grčkoj

Karamindou ne dijeli teoriju grčkog ministra unutarnjih poslova da žrtve nikada nisu stigle u Grčku: "Na osnovu više izvješća organizacija za ljudska prava i nevladinih organizacija znamo da ljudi koji prelaze granicu nisu nužno registrirani, posebno prije vraćanja."

Lena Karamindou kaže da je politički diskurs o migracijama u Grčkoj uvijek bio "neprijateljski, nacionalistički i rasistički", ali da se antimigrantski osjećaj pojačao u posljednje dvije godine. Ona smatra da vlada i mainstream mediji bliski vladi dijele odgovornost za ovaj razvoj događaja: "Oni aktivno promiču takav diskurs, uključujući i predstavljanje migracije kao prijetnje nacionalnoj sigurnosti povezane s Turskom", kaže ona. 

Propagandni rat između Grčke i Turske

Ovaj propagandni rat između Atene i Ankare, koji se odvija trenutno i koji se vodi na račun tražitelja azila, nije ništa novo. Prema mišljenju Karamindouu, postoji duga povijest toga u obje zemlje.

"Grčki i turski nacionalni identiteti oblikovani su narativima o ovom neprijateljstvu. Vlada je iskoristila ovaj narativ s velikim efektom tokom događaja u martu 2020., ali to nije bilo novo -  u odgovorima na migracije u Grčkoj dugo je optuživaana Turska da ne kontrolira migraciju ili ne surađuje na kontroli migracije", kaže ona.

EU podijeljena po pitanju migracijske politike

U međuvremenu, EU se nastavlja boriti za pronalaženje zajedničkog jezika u pitanjima migracija. Nekoliko država članica uopće nije spremno primiti tražitelje azila. Kao rezultat toga, EU se sada fokusira na to da svoje granice zadrži zatvorenima.

Što se Grčke tiče, nebrojeni medijski izvještaji dokumentirali su nezakonita vraćanja, nepravilnostima u sustavu azila u zemlji i policijskom nasilju nad migrantima. Štoviše, unatoč dokazima o tome i mnogim indikacijama o pogrešnom upravljanju sredstvima EU-a, povjerenica EU za unutarnje poslove Ylva Johansson suzdržala se od službenog ukora Atene ili pokretanja procedure zbog kršenja. Njezina jedina reakcija do sada je bila izraziti "veliku zabrinutost", inzistirajući na tome da Atena istražuje slučajeve nezakonitih postupaka, te javno izjaviti da zaštita granica mora biti u skladu s pravom EU.

Pažljivo tempiran tweet?

Tvit turskog ministra unutarnjih poslova o mrtvim migrantima na grčko-turskoj granici stigao je tokom neformalnog sastanka europskih ministara unutarnjih poslova u Lilleu u Francuskoj, događaja kojem su prisustvovali i Johansson i Mitarachi. S obzirom na politička previranja između Ankare i Atene te između Ankare i EU, teško je zamisliti da je tajming bio slučajan.

Kada je te večeri upitan na press konferenciji o incidentu na grčko-turskoj granici, povjerenica Johansson je rekao da se "ovo nikada nije smjelo dogoditi, da su migranti koji pokušavaju ući u Europsku uniju izgubili život". Dodala je da ju je ministar Mitarachi uvjeravao da žrtve nisu ušle u Grčku, ali je rekla da je incident potrebno dalje istražiti. 

DW je stupio u kontakt sa njenim uredom zbog novih inforamcija o ovoj istrazi, ali povjerenica nije bila dostupna za intervju.

Igra okrivljavanja

Na europskoj pozornici grčka vlada igra ulogu zaštitnika europskih granica i vrijednosti. Kod kuće u Grčkoj formulacija je strožija: migranti se nazivaju "lathrometanastes", izraz koji se odnosi na ljude koji su ilegalno prokrijumčareni u zemlju.

Atena krivi Ankaru što je dopustila da se to dogodi. Ankara, s druge strane, rado prikazuje navodna kršenja ljudskih prava koja uočava na grčkoj granici, što, kako kaže, razotkriva nesposobnost EU da djeluje.

Njemački odgovor na smrt migranata

Organizacije za ljudska prava nadale su se da će nova njemačka vlada i njezina nova ministrica vanjskih poslova, Annalena Baerbock iz Stranke Zelenih, biti glasniji u pogledu situacije na vanjskim granicama EU.

Njemačko ministarstvo vanjskih poslova oglasilo se saopćenjem o smrti migranata u kojem stoji: "Važno je saznati stvarne okolnosti incidenta".

Stručnjaci zahtijevaju postavljanje neovisnog sustava za nadzor granica u Grčkoj koji bi osigurao da vlasti postupaju po pravilima. Atena, međutim, odbija uvođenje takvog mehanizma, navodeći da je situacija pod kontrolom.

Iz Ministarstva vanjskih poslova Njemačke su za DW rekli da njemačka vlada "općenito podržava uspostavljanje neovisnog graničnog mehanizma", dodajući da je "važno da se i nevladinim akterima, primjerice nevladinim organizacijama, omogući pristup kako bi mogli promatrati situaciju na vanjskim granicama EU."

Pratite nas i na Facebooku, na Twitteru, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu