Sirijski konflikt: Marginaliziranje Irana
4. februar 2019
Prije izvjesnog vremena je izraelski ministar za prijem useljenika, Yoav Galant, najavio diplomatski uspjeh njegove vlade. Izrael ima plan potisnuti iranske trupe iz Sirije i pri tome može računati na rusku podršku.
Bliska suradnja Moskve i Teherana se približava kraju, izjavio je on, prenose izraelski mediji. "Sve dok su se Rusi morali boriti protiv pobunjeničkih grupa koje su protiv Asada (sirijskog predsjednika Bašara al Asada - op. red.) na Iran su gledali kao na partnera", kaže Galant. Ova situacija se, kako on kaže, promijenila što je rezultiralo time da se Moskva okrene Tel Avivu. "Izrael i Rusija imaju zajednički interes u tome da Irance istjeraju iz Sirije", rekao je on. Izrael je već izradio plan za to, kaže Galant. No pojedinosti plana nije naveo.
Rusko-izraelsko partnerstvo
Rusija je najprije bila suzdržana u davanju izjava. Proteklih dana je Moskva kritizirala zračne napade Izraela od prošlog vikenda (19./20. januar) na moguće iranske položaje u Siriji. "Praksa proizvoljnih napada na područja suverene države - u ovom slučaju govorimo o Siriji - mora biti isključena", izjavila je glasnogovornica ruskog Ministarstva vanjskih poslova, Maria Zakharova. "Nikada ne bismo trebali dopustiti da se Sirija, koja je godinama izložena oružanom sukobu, pretvori u područje na kojem se ravnaju geopolitički računi", rekla je Zakharova.
No nakon toga je uslijedilo vrlo jasno priznanje Moskve o partnerstvu sa Izraelom. "Ne podcjenjujemo važnost mjera koje jasno garantiraju sigurnost Izraela", izjavio je zamjenik ruskog ministra vanjskih poslova Segei Ryabkov. "To znaju Izraelci, znaju to SAD, znaju svi u konačnici i Iranci, Turci i vlada u Damasku. To je jedan od najvećih prioriteta Moskve."
Zajedno protiv Irana
Političko približavanje u prošloj godini je proizašlo iz intenzivnih diplomatskih kontakata. Izraelski premijer Benjamin Netanjahu je više puta razgovarao sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom u Moskvi - posljednji put je tamo bio gost u julu prošle godine.
Obje zemlje spaja interes da Iran drže dalje od Sirije. Izrael prisutnost Irana neposredno pred svojom granicom vidi kao neprihvatljivu prijetnju. Rusija s druge strane vidi prisutnost Irana u Siriji kao faktor nemira koji podriva nastojanja Moskve da nakon osam godina rata etablira primirje.
Političko otuđenje između Moskve i Teherana je očito dovelo do manjih sukoba između dvije strane. Magazin "Spiegel" je prije nekoliko dana izvještavao o tome da su sirijske grupacije dvaju saveznika Bašara al Asada Rusije i Irana pucale jedne u druge na ravnici Al-Ghab na sjeverozapadu provincije Hama. Pri tome je, kako je izvijestio "Spiegel", moguće život izgubilo do 200 boraca.
Iranske milicije
Rami Abdulrahman, direktor Sirijskog opservatorija za zaštitu ljudskih prava sa sjedištem u Londonu, smatra međutim da je izvještaj o oružanom sukobu pretjeran. Rusija doduše pokušava smanjit utjecaj Irana, ali do borbi do sada nije došlo, kaže on. No, kako kaže, vjerojatno su Rusi - koji su u Siriji preuzeli i zadatke slične policijskim - uhapsili više vojnika koji su u iranskoj službi, a koji su uznemiravali civilno stanovništvo. Vlada u Teheranu, kako kaže Abdulrahman, je uposlila u svojoj službi do 3000 sirijskih vojnika. Pri tome nije riječ o šiitima, već o sunitima. "Te osobe su u iranskoj službi samo zbog novca", kaže Abdulrahman u razgovoru za DW.
I iranski mediji nisu izvještavali o oružanim sukobima između bivših saveznika. Međutim predsjednik iranskog Nacionalnog komiteta za sigurnost i vanjsku politiku, Heshmatollah Falahatpisheh, prebacuje Rusiji da je isključila antiraketni odbrambeni sistem S-300 tokom izraelskih napada u Siriji proteklog vikenda. Stoga je Izraelu bilo lako izvesti napade.
Rami Abdulrahman iz Sirijskog opservatorija za ljudska prava kaže da unatoč sadašnjim pokušajima Moskve ipak ne vjeruje da Rusija želi potpuno sama, bez Irana, vladati u Siriji.
Asadova nemoć
Abdulrahman međutim smatra da odlučivanje o iranskoj prezentnosti u Siriji nije samo u Asadovim rukama. "Sirijski režim nema više jedini moć odlučivanja u zemlji. Izvan glavnog grada ima dijelova kojima vladaju iranske paravojne milicije i Hezbolah", kaže Abdulrahman.
Sveukupno gledano bi moglo biti teško Iran potpuno držati izvan Sirije. I zbog toga jer iranski biznismeni u Damasku imaju brojne nekretnine. Njihova prisutnost bi u najmanju ruku mogla ojačati ekonomske veze između dvije zemlje.
Izrael pokušava trenutno držati Iran što je moguće dalje od svoje granice. I u tome bi vlada u Jeruzalemu mogla računati na podršku Moskve. Rusija je Iran prošle godine prisilila na to da svoje trupe smije stacionirati najbliže 85 kilometara granici, kaže Ryabkov. Iransko prisustvo u Siriji nailazi na sve veći i veći otpor.