Slovačka ipak prihvatila prošireni Fond za stabilnost eura
14. oktobar 2011Slovački Parlament u četvrtak (13.10.) je prihvatio prošireni Fond za spas eura EFSF sa 114 glasova za. Protiv je bilo 30 poslanika, dok su tri bila suzdržana. Zahvaljujući ovom glasanju prošireni Fond za spas eura može stupiti na snagu.
Slovački parlament je Fond prihvatio tek u drugom glasanju i to zahvaljujući podršci opozicionih socijaldemokrata koji su njegovo prihvatanje uvjetovali ostavkom konzervativno-liberalne vlade premijerke Ivete Radičove. Vanredni parlamentarni izbori održati će se u martu 2012. godine umjesto 2014. godine kako je prvobitno bili planirano.
Premijerka Iveta Radičova tokom prvog glasanja, u utorak, povezala je glasanja o Fondu za spas eura sa glasanjem o povjerenju vladi. Tako je glasanje završilo odbijanjem Fonda i padom Vlade. Nakon toga su opozicija i predstavnici Vlade postigli dogovor o održavanju prijevremenih izbora. Socijaldemokrate su jasno stavile do znanja da će prihvatiti prošireni Fond za spas eura samo ukoliko Vlada podnese ostavku.
Ništa bez pritisaka iz Brisela
Izvan Slovačke se glasanje očekivalo sa velikom napetošću jer je samo zahvaljujući njegovom pozitivnom ishodu moguće da Fond za spas eura stupi na snagu. Nakon što je Parlament u Bratislavi prilikom prvog glasanja u utorak odbio prihvatiti Fond, EU je pojačala pritisak na Slovačku. „Pozivamo sve stranke da prevaziđu svoje uske političke interese i da u narednom glasanju osiguraju hitno prihvatanje Fonda,“ poručili su uoči glasanja predsjednik Europske komisije Jose Manuel Baroso i predsjednik Europskog vijeća Herman Van Rompuy.
Slovačka na ovaj način daje garanciju za 7,7 milijardi eura. Naravno i ona sama je izuzetno profitirala od članstva u EU i eurozoni. Slovačka je, zahvaljujući sredstvima iz EU i inozemnim investicijama, izrasla u vodećeg europskog izvoznika u oblasti autoindustrije.
Kako bi sredstva iz Fonda u visini od 440 milijardi eura mogla biti na raspolaganju, potrebno je da države članice eurozone daju garancije u visini od 780 milijardi.
Planirani kišobran za spas eura trebao bi također sadržavati i pojačane instrumente koji omogućavaju bržu reakciju u cilju prevazilaska krize.
Autori: Stephan Stickelmann / Zorica Ilić
Odgovorni urednik: Mehmed Smajić