Summit EU-a: Pomoć Ukrajini odobrena, problemi odgođeni

I iskusni europski diplomati i dugogodišnji sudionici summita su bili iznenađeni. 27 predsjednika država i vlada su svoj predbožićni susret završili puno brže nego što se očekivalo. Nakon 12 sati su navečer završeni razgovori o svemu. Diplomati su očekivali natezanje do ranih jutarnjih sati. Trik koji su upotrijebili češko predsjedništvo Vijeća i predsjednik Vijeća Charles Michel bio je jednostavan: kritične teme su proslijeđene na ministarska vijeća ili su prebačene u iduću godinu.

Ukrajina će dobiti više pomoći

Ono što je u svakom slučaju moralo uspjeti, to je uspjelo. Jednoglasno je donesena odluka o daljnjoj pomoći napadnutoj Ukrajini i dodatnom paketu sankcija protiv agresora Rusije. „Složni smo i šaljemo snažan signal", sa zadovoljstvom je konstatirao Charles Michel.

Ukrajina će iduće godine dobiti 18 milijardi eura financijske pomoći za proračun kako bi bilo zajamčeno funkcioniranje državnih institucija, kako bi mogle biti isplaćivane plaće i mirovine. Ove godine je pomoć iznosila oko 20 milijardi eura.

Osim toga članice EU-a će iduće godine u dva navrata uplatiti u proračun iz kojeg Ukrajina može plaćati oružje i streljivo, jednom dvije milijarde eura, drugi put tri i pol milijarde. Predsjednici država i vlada nisu se izravno osvrnuli na zahtjev ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog, koji je bio uključen video-vezom, da se Ukrajini dostavi teško i dalekometno oružje za obranu. Ali, postignut je dogovor o jačanju industrije oružja u Europi, povećanju proizvodnje streljiva i srednjoročnom boljem opremanju vlastitih vojnih snaga.

Prihvaćen je i deveti paket sankcija protiv ruskih gospodara rata. Oko 200 osoba, koje su navodno odgovorne za razaranje civilne infrastrukture u Ukrajini, stavljeno je na popis sankcioniranih. Savezni kancelar Olaf Scholz najavio je da će biti još paketa sankcija, ako Rusija ne promijeni svoju ratnu taktiku. Francuski predsjednik Emmanuel Macron pozvao je države kao što su Indija i Kina da naprave veći pritisak na Rusiju.

Poljska i Mađarska odustale od blokade

Poljska i Mađarska su u početku blokirale i odluku o financijskoj pomoći i odluku o sankcijama, kako bi progurale vlastite interese. Ali, na kraju su obje zemlje prihvatile te odluke, iako ostaje pri tom da Mađarska privremeno neće dobiti 12 milijardi eura pomoći iz EU-a zbog kršenja načela pravne države. Poljska i dalje mora čekati na isplatu novca iz fonda za obnovu nakon korone, također zbog kršenja načela pravne države.

Ovo ucjenjivanje i protuucjenjivanje od strane EU-a se uvijek iznova događa, nastojao je umanjiti značenje toga češki predsjednik vlade Petr Fiala. „Komentirati postupak se ne isplati, ono što je važno to je rezultat", rekao je Fiala sa smiješkom pred novinarima u Bruxellesu. „Imamo 27 različitih polazišta", rekao je predsjedatelj Vijeća, „ali danas nam je uspjelo za nekoliko sati pronaći zajedničku poziciju."

Austrija i dalje blokira ulazak Bugarske i Rumunjske u Šengensku zonu u kojoj je moguće putovati bez sustavnih kontrola ljudi i robe. Hrvatska ulazi u Schengen i 1. siječnja uvodi euro kao valutu.

Talijanska desno-radikalna predsjednica vlade Giorgia Meloni nije na svom prvom sudjelovanju na summitu EU-a otvorila pitanje migracijske politike. Ona se zadovoljila najavom izvanrednog summita o toj temi početkom veljače 2023. godine. Politiku prema Ukrajini Meloni je podržala bez prigovora.

Prijepor oko gornje granice cijene plina trebaju riješiti ministri za energetiku

Vruću temu gornje granice za cijenu plina na svjetskom tržištu predsjednici država i vlada EU-a su prebacili na ministre energetike. Oni bi trebali na svom sastanku u ponedjeljak, koji je već sedmi sastanak o energetskoj krizi, pronaći rješenje. Polovica članica EU-a zalaže se za strogu, što je moguće nižu gornju granicu cijene plina. Druga skupina bi htjela mehanizam koji bi stupao na snagu smao u slučaju jako preuveličane cijene plina na tržištu, jer bi – po njihovom mišljenju – mogla biti ugrožena opskrba plinom, ako se prodavači plina okrenu od Europe drugim tržištima.

Njemačka je predodžba da bi gornja granica cijene plina trebala biti oko 275 eura po megavatsatu, kako je predložila Europska komisija. Druge zemlje, primjerice Španjolska, zalažu se za gornju granicu od oko 180 eura. Trenutna cijena na tržištu je oko 150 eura za megavatsat.

U ponedjeljak će o tomu raspravljati ministri energetike članica EU-a. Oni bi trebali dogovoriti i platformu za kupovnu plina u koju bi bili uključeni svi europski opskrbljivači plinom, što se najavljuje već mjesecima.

Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen je potrošačima i poduzećima poručila da će cijena plina, unatoč svim mjerama EU-a, ostati visoka. „To je cijena koju plaćamo za rat", rekla je von der Leyen.

Dobra je vijest da je EU uspio u ovoj godini nadoknaditi 80 posto plina koji je dolazio plinovodima, a koji Rusija više ne isporučuje, kaže von der Leyen, dodajući da se treba srednjoročno brže prebacivati na obnovljive izvore energije, koju se može proizvoditi po prihvatljivoj cijeni.

Jačati konkurentnost EU-a

Predsjednici država i vlada Europske unije složni su u odbacivanju američkog Zakona o smanjenju inflacije koji, po mišljenju Europljana, sadrži subvencije za američka poduzeća koje nisu fer. EU neće reagirati trgovinskim konfliktom nego će jačati vlastitu konkurentnost. U tu svrhu će biti olabavljeni strogi kriteriji za pomoć na europskom unutarnjem tržištu.

Srednjoročno će biti potreban novi „fond suverenosti" kako bi se poticalo tehnološki napredne i za okoliš prihvatljive tvrtke u Europskoj uniji, najavila je predsjednica Komisije Ursula von der Leyen. Konkretne odluke nisu donesene. Komisija bi u siječnju trebala podastrijeti prijedloge. A američki zakon stupa na snagu 1. siječnja. Pregovori s američkom vladom o mogućim iznimkama trebali bi biti nastavljeni.

Moguć globalni minimalni porez

Nakon što je Mađarska povukla svoj veto na snagu može stupiti i minimalni porez za poduzeća u cijelom svijetu od 15 posto. EU je posljednja regija u svijetu koja još nije bila prihvatila odluku skupine G20.

Minimalni porez bi trebao spriječiti porezne oaze za međunarodne koncerne i stvoriti veću poreznu pravednost. „Sad konačno provodimo u Europi projekt koji mi je na srcu", izjavio je savezni kancelar Olaf Scholz, dodavši da je time izuzetno zadovoljan.

Pratite nas i na Facebooku, na Twitteru, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu