Težak udarac za egipatsko civilno društvo

Oni se brinu o ljudima koji su ostali bez krova na glavom, kupuju lijekove i medicinske aparate, grade škole i bolnice, uređuju sirotišta, posreduju materijalne donacije, izdaju životne namirnice socijalno ugroženim obiteljima i plaćaju školarinu za djecu iz tih obitelji. Oni, to su bezbrojne nevladine organizacije (NVO) koje skupljaju donacije kako bi začepili rupe koje država ostavlja iza sebe. Bez njih bi društvo odavno već kolabiralo. Jednostavan njihov posao nije ni prije bio. Ali sada, otkad je parlament nedavno donio zakon kojim se područje djelovanja NVO-a dalje ograničava, njihov posao je postao još teži. Ubuduće su nevladine organizacije prisiljene da svoje aktivnosti usmjere prema državnom planu i razvojnim potrebama. Stavlja ih se pod državnu kontrolu što ograničava njihovu sposobnost djelovanja. Usto se sve one moraju uz taksu u visini od 2.500 eura nanovo dati registrirati u roku od jedne godine.

Mnoge organizacije, međutim, nemaju taj novac, kao što je slučaj s organizacijom na čijem čelu je Fatma Zakaria. "Ne razumijem. Sada radimo toliko kako bismo državu rasteretili i onda nam se na takav jedan način zabije nož u leđa", kaže Zakaria koja iz straha od represija ne želi javno kazati ni svoje pravo ime, niti ime svoje organizacije. Donacije koje prikuplja njezina organizacija su namijenjene jednoj državnoj klinici kako bi se mogli kupiti prijeko potrebni medicinski aparati i lijekovi, isplatiti osoblje za njegu i sanirati čitave odjele. "Bez naših donacija bi se klinika morala zatvoriti", kaže Zakaria. U drugim sektorima stanje nije ništa bolje. "Zato pomažemo. Pomažemo državi, jer se ona ne može brinuti o svemu - pogotovo ne u gospodarskoj situaciji u kojoj se zemlja aktualno nalazi", ističe Zakaria.

Egipatsko gospodarstvo na dnu

Turizam sporo napreduje, inozemni investitori ne ulažu u ruralna područja, a trgovinska bilanca ne može biti lošija. Već odavno prihodi ne pokrivaju izdatke. Ni oko 30 milijardi dolara financijskih injekcija iz zemalja Perzijskog zaljeva, kredit Međunarodnog monetarnog fonda od oko jedanaest milijardi eura i tri dodatne milijarde od Svjetske banke nisu mogli potaknuti gospodarstvo - državna blagajna je prazna. A prije nekoliko tjedana je, usto, Egipatska središnja banka donijela odluku da se domaća valuta više ne veže za američki dolar te je na snagu stupio devizni tečaj za egipatsku funtu, na što je ona pala za oko 50 posto svoje vrijednosti. Istovremeno su cijene goriva povišene za 50 posto. Inflacija već iznosi 16,4 posto. Gotovo 40 posto od oko 92 milijuna stanovnika živi ispod ili tek iznad granice siromaštva. Država je upućena na donacije, potrebni su joj financijska pomoć i angažman civilnog društva kako bi suzbila siromaštvo, unaprijedila obrazovanje i zajamčila socijalnu sigurnost. Država to ne uspijeva sama, ali i ne mora, jer gotovo 49.000 NVO-a pomažu svojim angažmanom i prije svega svojim novcem u održavanju društva. One uskaču tamo gdje država zakaže. 

Civilno društvo užasnuto novim zakonom

Upravo zbog toga Heba el Sewedy ne razumije novi zakon. Ona je kćerka jednog od najvećih proizvođača kablova u arapskim zemljama i osnivačica i predsjedateljica "Ahl Masr zaklade" koja se brine o žrtvama požara. Taj zakon je pakao za sve organizacije, napisala je ona na svojoj Facebook stranici. "Jesu li svi parlamentarci zaboravili da bi da nas nema oni kojima je to najpotrebnije ostali bez hrane, medicinske opskrbe, obrazovanja, vode, sigurnih kuća i puno toga više? Zar te organizacije ne preuzimaju ulogu države? A zar mi ne predstavljamo državu bez ijedne financijske ili moralne protuusluge ili očekivanja zahvale? Zar se tako odužujete ljudima koji se zalažu za druge i danonoćno to rade?", napisala je el Sewedy. U drugim zemljama se cijeni dobrotvorni rad, organizacije dobivaju za taj svoj rad medalje, ne demotivira ih se i ne postavljaju im se prepreke na putu zbog kojih ih bi se zatim moglo poslati u zatvor, poručila je dalje Heba el Sewedy.

Novim zakonom je određeno da se prijestupi ubuduće kažnjavaju zatvorom ili visokim novčanim kaznama. Jedna državna ustanova u kojoj će biti zastupljeni vojska, tajna služba i ministarstvo unutarnjih poslova će nadzirati posao organizacija.

Više organizacija za ljudska prava, među njima Amnesty International i Human Rights Watch, pozvale su predsjednika Abdel Fattaha al-Sisija da ne potpiše zakon. Ukoliko on to ipak učini, to bi bio težak udarac za civilno društvo u Egiptu.