Umro je "Voljeni vođa" Kim Jong Il

Državna novinska agencija KCNA je javila da je sjevernokorejski poglavar preminuo nakon „velike mentalne i fizičke patnje“. On je preminuo u vozu tokom njegovog putovanja po Sjeverenoj Koreji. U nedjelju je izvršena autopsija. Državni vrh je proglasio žalost do 29. decembra, a sahrana Kim Jonga Ila bi se trebala održati 28. decembra. Delegacije iz inozemstva nisu pozvane da sahranu, saopćila je agencija KCNA.

„Svi članovi partije, vojnici i javnost sada bi trebali vjerno slijediti vodstvo druga Kim Jong Una i štititi i dalje jačati ujedinjenu partiju, snage sigurnosti i javnost,“ navodi se u saopćenju koje je na državnoj televiziji plačući pročitao jedan glasnogovornik.

Kim Jong Il došao je na funkciju predsjednika 1994. godine preuzevši vlast od svog oca, osnivača države, Kim Il Sunga. On je, kao i njegov otac, gradio kult ličnosti. Slično svom ocu, koji je u Sjevernoj Koreji bio nazivan "Velikim vođom", Kim Jong Il je dobio naziv "Dragi vođa".

Vijesti o bolesti kao državna tajna

Već duže vrijeme su postojali navodi o njegovoj bolesti. On je 2008. godine pretrpio moždani udar zbog čega mu je bilo otežano kretanje lijeve noge i ruke. Od tada je sistematski za svog nasljednika počeo pripremati sina Kim Jong Una, koji je rođen 1983. ili 1984. godine. Kim Jong Un je tako preuzeo važne dužnosti u Komunističkoj partiji i sudjelovanje u zvaničnim obavezama svog oca.

Nakon vijesti o smrti Kim Jong Ila Južna Koreja je u stanju pripravnosti. Za danas je, kako javlja agencija Yonhap, sazvana hitna sjednica južnokorejskog Vijeća za nacionalnu sigurnost. Predsjednik Južne Koreje Lee Myung Back otkazao je sve ranije predviđene termine. Vrijednost akcija na berzi u Seulu, u prvim minutama poslovanja, je pala nakon vijesti o smrti predsjednika susjedne zemlje. 

Što sada slijedi?

Bijela kuća je saopćila da sa pažnjom prati vijesti iz Sjeverne Koreje. „Američka vlada je i dalje odlučna založiti se za stabilnost na Korejskom poluotoku,“ saopćeno je u Washingtonu. U Japanu je također sazvana hitna sjednica Vijeća za nacionalnu sigurnost.

Sjeverna i Južna Koreja se formalno gledano još uvijek nalaze u ratnom stanju. Korejski rat okončan je naime primirjem potpisanim 1953. godine. Od tada je neprestano dolazilo do incidenata na graničnom području između dvije zemlje. Sumnja, da Sjeverna Koreja tajno radi na proizvodnji atomske bombe, dodatno je pogoršala odnose između dvije zemlje. Pjongjang je u aprilu 2009. godine napustio pregovore o spornom atomskom programu koje je vodio sa SAD-om, Japanom, Rusijom, Kinom i Južnom Korejom.

Autorica: Zorica Ilić (dpa, afp)

Odg. ur.: Zoran Arbutina