Zaokret Ankare u politici prema Siriji

DW: Gospodine Zojfert, kurdske grupe optužuju Vladu Turske za saodgovornost u napadu u Surucu, jer Ankara podržava 'Islamsku državu' (IS) u borbi protiv Kurda. Jesu li ove optužbe opravdane?

Zojfert: Do sada se nije pokazala konkretna podrška 'Islamskoj državi' od strane Turske. Ali, ono što znamo jeste da Turska zvanično podržava džihadističke grupe, kao naprimjer Al Nusra front, koji zajedno sa Saudijskom Arabijom i obučava i naoružava. A Al Nusra front i 'Islamska država' uglavnom imaju iste ideološke stavove.

Turska je takođe prošle godine 17. juna, kada su pripadnike 'Islamske države' protjerali sirijski Kurdi iz pograničnog grada Tal Abijad, pokazala veliku zabrinutost zbog toga da bi Kurdi u Siriji mogli preuzeti veći dio teritorije pod svoju kontrolu, i to je predstavila kao opasnost po samu Tursku.

Turska politika je od početka sukoba u Siriji prožeta strahom da bi Kurdi u Siriji mogli da uspostave samoupravu. Nasuprot tome Turska je strah od IS-a uvijek trivijalizovala jer je primarni cilj Turske svrgnuti sirijskog predsjednika Asada i sve drugo se onda podređuje toj politici.

Kako bi se onda mogla opisati dugoročna strategija Ankare u regionu kada se uzme u obzir situacija u Siriji i Iraku te odnos prema Kurdima?

Dugoročna strategija Turske je spriječiti osamostaljenje Kurda, bilo u samoj Turskoj ili pak izvan nje. Ali, ova strategija nije održiva. Vidite da turska vlada, koja se već 30 godina bori protiv kurdske partije PKK u sopstvenoj zemlji, sa istom mora da pregovara. A ta politika će morati da propadne jer se takvom dinamikom ne može suprotstaviti kurdskom nacionalnom pokretu.

Ako se sada ispostavi da IS stoji iza napada na turskoj teritoriji, hoće li to promijeniti strategiju? Hoće li to biti primjer za, kako bi se reklo, oslobađanje duha iz boce?

Da. Naravno. Ali, moralo bi se imati u vidu i to da se tu ne bi radilo o prvom napadu 'Islamske države' na turskom tlu. Posljednjih mjeseci ih je bilo tri što skoro uopšte nije poznato u evropskoj javnosti. I sada vidimo da Turska zbog ovih napada počinje da se mijenja, ali u svakom slučaju zbog američkog pritiska.

Znamo takođe da je u posljednje vrijeme bilo hapšenja koja se dovode u vezu sa IS-om, ali ne zbog posljednjih napada već je riječ o hapšenju onih koji podržavaju 'Islamsku državu'. To je sada potpuna novina da policija zaista preduzima akcije protiv IS-a i da vojska nedjeljno izvještava o tome koliko je ljudi presretnutno na granici.

Evropa i Sjedinjene Države već godinu i po dana zahtijevaju od Turske da preduzme nešto protiv boraca koji iz Evrope i drugih regiona prelaze granicu sa Sirijom i odlaze u borbe. Turska je tek sada odgovorila ovim zahtijevima. A u Turskoj postoje i mišljenja da je ovaj najnoviji napada osveta 'Islamske države' za najnoviju politiku turske vlade.

Postoji li mišljenje u samoj Turskoj da bi islamizam, poput onog 'Islamske države', mogao da destabilizuje i Tursku? Jer, u turskom stanovništvu postoje simpatije za IS.

Turska svakako nije homogena zemlja. Opoziciona, sekularna Radnička partija zahtijeva od prije dvije godine zaokret u politici prema Siriji. Imate legalnu prokurdsku partiju u parlamentu, koja vladu, ali prije svega tajne službe optužuje da sklanjaju poglede od onog što rade podržavaoci 'Islamske države'. Danas se u redovima IS-a bore mnogi mladi islamisti Turci, ali i islamistički nastrojeni Kurdi. Istovremeno se veliki broj mladih kurdskih ljevičara iz Turske bori u redovima sirijskih Kurda.

To znači da je Turska u posljednje dvije godine normalno gledala na to da se njeni mladi bore u dva različita tabora u Siriji i da protiv toga ništa nije preduzela. Zemlja sada uviđa da joj se njeno miješanje u građanski rat u Siriji obija o glavu. A ova politika se mora promijeniti. Poteškoća za Tursku jeste to što do sada nije uspjela da riješi svoj problem s Kurdima. I Turska se može izvući iz ovog okova samo ako promijeni sopstvenu politiku prema Kurdima.

Dr. Ginter Zojfert je ekspert za Tursku pri berlinskoj Fondaciji za nauku i politiku.