A Soul for Europe: održati kulturnu dušu Europe živom

Doris Pack, bivša predsjednica Odbora za kulturu i obrazovanje u Europskom parlamentu, ubrzo nakon proširenja EU-a na istok 2004. godine, iskusila je koliko brzo Europa može izgubiti iz vida svoju pravu viziju. U Europskom parlamentu se 2005. godine trebala usvojiti rezolucija povodom 60. godišnjice završetka Drugog svjetskog rata – ali Poljska u toj rezoluciji nije bila spomenuta. „Jedan poljski kolega me pitao zašto Poljska nije spomenuta u rezoluciji. To me je duboko dirnulo, jer sam shvatila koliko je lako isključiti zemlje koje su toliko toga pretrpjele", prisjeća se Pack u razgovoru za DW. „Od tada se trudim da uvijek razgovaram ravnopravno, a ne s visine."

S tim uvjerenjem, danas 79-godišnja Pack već godinama sudjeluje u inicijativi „Duša za Europu". Ta platforma, osnovana 2004. godine, redovito okuplja kulturne radnike i političke aktere kako bi razgovarali o tome kako umjetnost i kultura mogu povezati Europu. Na proslavi 20. obljetnice (7. i 8. studenog 2024.) u Allianz Forumu na Pariškom trgu u Berlinu, umjetnici, direktori kazališta, političari, novinari, gradonačelnici i aktivisti razmijenili su svoje ideje – ponekad harmonično, ponekad kontroverzno i emotivno. „Ne radi se o tome da Europa podrži kulturu, već da kultura podrži jedinstvo Europe", kaže za DW Volker Hassemer, suosnivač inicijative i bivši berlinski senator za urbani razvoj.

Više „duše“ u političkim odlukama

Koliko često „duša" u Europi ostaje u pozadini, vidi se i u politici proširenja. Od samita Europske unije u Solunu 2002. godine, šest zemalja Zapadnog Balkana nada se što bržem pristupanju EU-u. Ali taj proces karakteriziraju birokratske prepreke i blokade među susjedima. „To bi moglo biti drugačije kada bi više duše bilo prisutno u donošenju odluka", kaže za DW Ljirak Čeljaj, glumac i redatelj sa Kosova. „Ovo može zvučati dosta idealistički, ali kada bi naša politička vodstva bila pod utjecajem ovih diskusija, donositelji odluka bi imali lakši put pred sobom."

Čeljaj, bivši zamjenik ministra na Kosovu, već 20 godina je dio tog pokreta i govori o često suženoj percepciji Europe u svojoj domovini. „Na Kosovu često ne znamo točno što Europa zapravo predstavlja. Za nas je to sinonim za slobodu, ali druge dimenzije Europe su često malo poznate." U svom umjetničkom radu, on se trudi prenijeti te vrijednosti: „Želim pokazati da Europa prije svega predstavlja raznolikost i toleranciju. Izazovi se mogu savladati kroz dijalog i međusobno razumijevanje." Upravo to, kako kaže, predstavlja „Duša za Europu".

Više hrabrih umjetnika

Međutim, inicijativa „Duša za Europu" trenutačno nailazi na snažno protivljenje – ne samo na Balkanu: desničarske stranke postaju sve popularnije, dodatno ohrabrene gotovo trijumfalnim uspjehom Donalda Trumpa u SAD. Haris Pašović, kazališni redatelj iz Sarajeva, za DW kaže da su mnogi umjetnici danas „previše komotni ili oportunistički". „Potrebna je hrabrost da biste se zalagali za slobodu", naglašava Pašović i poziva umjetnike i kulturne radnike da se zauzmu za demokratske i europske vrijednosti.

„Kultura bi mogla igrati centralnu ulogu u zbližavanju Europe i jačanju demokratskih vrijednosti", kaže za DW Mariya Gabriel, bivša EU-ova povjerenica za kulturu iz Bugarske. „Impresivno je vidjeti koliko je europski kulturni pejzaž raznolik, ali u isto vrijeme prepoznajemo potencijal zajedničkih europskih projekata ako se zajedno mobiliziramo", rekla je Gabriel i dodala: „Potencijal je velik. Kulturni i kreativni sektor zapošljava oko dvanaest milijuna ljudi i čini 4,2 posto europskog bruto domaćeg proizvoda. To pokazuje da je kultura neophodan element za održivu EU, izgrađenu na ekonomskim i kulturnim vrijednostima."

*ovaj članak je najprije objavljen na njemačkom jeziku