EU, zapadni Balkan i obnova starih obećanja

„Taj osjećaj bi pomalo mogao biti kao kod djece koja dan uoči Božića čekaju na poklone", rekao je jedan visoki službenik Europske unije tijekom priprema za sastanak na vrhu EU-a i šest država zapadnog Balkana. Šefovima država i vlada Albanije, Srbije, Crne Gore, Bosne i Hercegovine, Sjeverne Makedonije i Kosova mogući pokloni će zapakirani biti pokazani već ove srijede (13.12.) u Bruxellesu. No o tome tko će što dobiti odlučuje se tek u četvrtak na sastanku na vrhu 27 članica EU-a, bez balkanskih zemalja. Neće biti navedeni konkretni datumi prijama Albanije, Srbije, Crne Gore ili Sjeverne Makedonije u članstvo. Europska komisija pregovara s te četiri države o usklađivanju granica i državnih struktura s europskim propisima.

Šefovi država i vlada traže odgovore i na pitanje kako se EU mora pripremiti za prijam novih članica. Oni su jedinstveni u mišljenju da sa sadašnjim pravilima i strukturama odlučivanja to neće uspjeti, ali se već godinama spore oko toga što i kako treba reformirati. Predsjednik Europskog vijeća Charles Michel je u govoru u Bledu u Sloveniji kao rok za proširenje naveo 2030. godinu. No taj rok nije službeno uvršten u zajedničku izjavu sa sastanka na vrhu EU-a. Njemački kancelar Olaf Scholz općenito zahtijeva brži tempo kod proširenja, ali nije bio konkretniji. Berlin želi manje jednoglasnih odluka, a više zaključaka usvojenih većinom glasova. Na to mnoge male članice EU-a gledaju sa sumnjom, jer se boje gubitka utjecaja.

Veća brzina proširenja?

U Bruxellesu postoji jedinstvo samo oko toga da je rasprava o prijamu šest balkanskih država u EU dobila novi zamah nakon napada Rusije na Ukrajinu. Time je u diskusijama o proširenju u središte pozornosti dospio sigurnosno-politički i geostrateški aspekt ulaska tih zemalja u Uniju. Nakon početka rata u Ukrajini otvoreni su pristupni pregovori s Albanijom i Sjevernom Makedonijom, a Bosna i Hercegovina je dobila status kandidata. No neizvjesno je kada će biti mogući pristupni pregovori s tom disfunkcionalnom državnom tvorevinom u koju bosanski Srbi unose nemir. Bosna i Hercegovina je i 28 godina nakon ratova na području bivše Jugoslavije još uvijek pod međunarodnom upravom.

Najprije se moraju riješiti stari sukobi

Što se tiče Kosova, pojedine članice EU-a još uvijek ga nisu priznale kao samostalnu državu, što otežava formalne korake prema pristupnim pregovorima s EU-om. Unija je od balkanskih država prije sastanka na vrhu u srijedu rutinski zatražila rješavanje bilateralnih sporova u regiji kako bi se omogućio napredak. Srbijanska premijerka Ana Brnabić i kosovska predsjednica Vjosa Osmani će sudjelovati na samitu, no nitko ne očekuje stvarno približavanje u sukobu između Beograda i Prištine koji je ove godine eskalirao. NATO je zbog toga morao pojačati svoju nazočnost na Kosovu. Sudionici sastanka na vrhu EU-a i zapadnog Balkana bi, prema nacrtu završne zajedničke izjave, od obje strane trebali zatražiti provedbu sporazuma o normalizaciji, koji je već davno dogovoren.

Visoki predstavnik Unije za vanjske poslove Josep Borrell želi nastaviti napore u pregovorima između Srbije i Kosova. Bez pomirenja nije izgledno članstvo u Europskoj uniji ni za Srbiju niti za Kosovo.

Prema EU-ovim izvješćima o napretku iz studenoga šest balkanskih država je učinilo više ili manje brze korake za poboljšanje pravne države, bolje djelovanje vlade i suzbijanje korupcije. No nije bilo stvarnog napretka kod uklanjanja utvrđenih deficita. Pregovaračka poglavlja su mogla biti otvorena, ali nisu i zatvorena.

Gospodarski poticaji

Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen je u studenome najavila program za poticanje gospodarskog rasta vrijedan šest milijardi eura, koji će balkanskim državama i prije formalnog članstva donijeti prednosti unutarnjeg tržišta EU-a te slobodnog protoka roba i ljudi. „Gospodarski program bi u idućih deset godina mogao udvostručiti ekonomska dostignuća zapadnog Balkana", najavila je predsjednica Europske komisije.

Od listopada ove godine znatno su smanjene naknade za roaming u mobilnom prometu informacija u EU-u i balkanskim državama. Od iduće godine će svi građani tih zemalja po prvi moći putovati bez vize u članice EU-a.

Kina i Rusija kao konkurenti

Financijskom podrškom kod opskrbe energijom i širenja korištenja obnovljivih izvora energije EU želi balkanske države čvršće vezati uz sebe i smanjiti utjecaj geostrateških konkurenata Kine i Rusije na Balkanu.

Prema jednoj analizi Zaklade znanost i politika (SWP), EU je u svih šest država zapadnog Balkana i dalje najveći trgovinskih partner, znatno veći nego Kina ili Rusija. Kod direktnih investicija u oči upadaju Srbija i Crna Gora. U Srbiji je Kina posljednjih godina drastično povećala direktne investicije i sada je na drugom mjestu, odmah iza članica EU-a. U Crnoj Gori je na drugom mjestu, nakon EU-a, bila Rusija, no Podgorica nakon izbijanja rata u Ukrajini pokušava smanjiti ovisnost o Rusiji, utvrdili su stručnjaci SWP-a.

Na samitu u Bruxellesu čelnici EU-a sada žele uvjeriti i Srbiju da podrži zajedničku izjavu u kojoj bi trebali biti istaknuti vanjskopolitički ciljevi Unije i smanjenje utjecaja Moskve. Osim toga, sve države zapadnog Balkana bi se trebale pridružiti sankcijama protiv Rusije.

No malo vjerojatnim se smatra da bi se tom kursu mogao priključiti i predsjednik Srbije Aleksandar Vučić, koji vlada s autokratskim tendencijama. Dužnosnici institucija EU-a u Bruxellesu ističu da Srbiju na samitu nitko ni na što neće prisiljavati. Pristupni pregovori s Beogradom se nastavljaju, pa i ako on u potpunosti ne podržava vanjsku politiku EU-a.

Pratite nas i na Facebooku, preko X-a, na Youtubeu, kao i na Instagramu