Bitka za zračnu luku Tegel

Berlinčani se vole svađati.  Također su, najkasnije od berlinskog zračnog mosta krajem četrdesetih godina, vrlo osjetljivi na svoje aerodrome. Nakon što se relativno mlaka predizborna kampanja za dvonedjeljne parlamentarne izbore približila kraju, nije iznenađenje što se u fokusu u glavnom gradu našao referendum o tome treba li zračna luka Tegel ostati otvorena.

Referendum se održava istog dana kad i izbori za Bundestag (24.09.) i nije obvezujući jer ne zahtjeva od Berlinčana glasanje o nekom konkretnom zakonu. Od njih se traži da izraze svoje mišljenje o tomu zahtijevaju li da se Senat u Berlinu (parlament grada-savezne pokrajine Berlin) odrekne svojih namjera o zatvaranju aerodroma Tegel i da „poduzme sve neophodne mjere kako bi se osigurao njegov neograničen rad".

Referendum je podijelio grad. Mnogi stanovnici cijene pogodnost Tegela koji se nalazi gotovo u samom centru grada i koji je služio kao glavni aerodrom u Berlinu od kraja šezdesetih. Strahuju da nova, glavna gradska zračna luka na krajnjem jugoistoku grada, koji je se gradi godinama, neć́e biti pogodna za potrebe najvećeg njemačkog grada.

Nasuprot tome, oni koji žive blizu Tegela žale se na nesnosnu buku. Oko 300.000 građana je prisiljeno živjeti s bukom službeno najglasnijeg aerodroma u Njemačkoj (nije on glasniji od drugih, ali je praktično usred grada). Također i aktivisti za zaštitu okoliša kažu da je sporazum o zatvaranju aerodroma – čim novi, po kancelaru WIllyju Brandtu nazvani, bude u funkciji – gotova stvar i da je ideja o glavnom aerodromu usred urbane zone zastarjela.

Političke stranke su u Berlinu Tegel postavile u središte svojih kampanja. Liberalno-demokratska stranka (FDP) bliska imućnijim slojevima društva, iskoristila je ovo pitanje kao odskočnu dasku kako bi se na lokalnim izborima prošle godine vratili u gradski parlament i bore se za opstanak aerodroma, dok su Zeleni podnijeli tužbu protiv aerodroma.

Podjela se isto tako može vidjeti i na relaciji istok-zapad: za Tegel su uglavnom građani bogatijih jugozapadnih dijelova grada koji ovu zračnu luku povezuju i s vremenom kada je Tegel bio spona Zapadnog Berlina sa slobodnim svijetom. Građani današnjeg istočnog a nekad Istočnog Berlina, točnije četvrti Pankow koji se nalazi ispod uzlazno-poletne rute Tegela, su naravno protiv.

Dva aerodroma?

Tabor koji je za očuvanje Tegela sudeći po anketama vodi s 55 posto podrške. Oni prikazuju referendum kao šansu za birače da isprave grešku koju je napravila koalicijska vlada Socijaldemokrata, Zelenih i Ljevice. FDP tvrdi da je novi aerodrom, koji je planiran prije više od desetljeća, a još nije otvoren, premali, jer su tada projekcije o rastu Berlina kao metropole i turističkog magneta bile prepesimistične. Oni kažu da obični građani bolje znaju kako stvari stoje.

„Ljudi u Berlinu su mnogo pragmatičniji od vladajućih stranka, koje se prvo trebaju oprostiti od koncepta jednog aerodroma", rekao je za DW Helmut Metzner, šef FDP-a u Berlinu. On kao i mnogi drugi tvrdi da bi više od jedne zračne luke njemačkoj prijestolnici pružilo dodatnu fleksibilnost u slučaju ekstremnih meteoroloških prilika, terorističkih napada ili sličnih situacija.

To je „besmislica", izjavio je za DW Werner Graf, šef Zelenih u Berlinu, ističući da „ne možete istovremeno sletjeti na dva aerodroma". Protivnici Tegela kažu da je strategija „jedan aerodrom" ekonomičnija.
„Održavanje više zračnih luka košta", kaže Graf. „Potrebne su vam dvije vatrogasne stanice, dva kontrolna tornja, dvostruko više kontrolora letenja i mnogo više osoblja."

Drugi glavni argument za zatvaranje Tegela je da bi to poštedjelo živce oko 300.000 građana koji žive u njegovoj blizini. „Oni moraju svakodnevno izdržati 500 letova, 185.000 polijetanja i slijetanja svake godine", kaže Graf. Novi aerodrom, kada konačno proradi, neće biti predaleko: „U svim ostalim gradovima – Münchenu, Parizu ili Londonu – gradski aerodromi su mnogo udaljeniji od centra nego što će to biti nova zračna luka BER."

O referendumu općenito

Usred rasprave o Tegelu vodi se i rasprava o ulozi referenduma u Berlinu i reprezentativnog parlamentarnog sustava u Njemačkoj. Protivnici Tegela tvrde da je ovaj referendum besmislen jer, čak i ako pobjedi tabor koji želi zadržati ovu zračnu luku jer ne postoje zakonski mehanizmi za poništavanje sporazuma o zatvaranju aerodroma.

Njihovi protivnici priznaju da glasanje u nedjelju nije obvezujuće, ali kažu da će biti korisno izražavanje volje naroda. „Snažna podrška od recimo 800.000 građana bit će signal gradskoj vladi koja je na posljednjim lokalnim izborima imala samo oko 800.000 glasova", kaže Metzner iz FDP-a.

Referendumi su u Njemačkoj dozvoljeni samo na razini pokrajine odnosno savezne jedinice. Ali postoji snažan pokret koji poziva na direktnu demokraciju i na saveznoj razini.

Sve velike političke stranke, osim CDU-a Angele Merkel, podržavaju ideju o nacionalnim referendumima. Desni populisti iz Alternative za Njemačku (AfD) su to čak istakli u svojom stranačkom programu, a u poglavlju o Berlinu, podržavaju zadržavanje Tegela baš kao i FDP.

Međutim, Oliver Wiedmann, glasnogovornik grupe koja zagovara direktnu demokraciju Mehr Demokratie, kaže da kada se radi o referendumu o Tegelu, lokalne vlasti nisu postupile dobro: „Pogrešno je bilo to što na samom početku nije riješeno pravno pitanje o tomu je li ovaj referendum uopće moguće primijeniti u praksi", rekao je Wiedmann za DW i dodao: „To je nezadovoljavajuća situacija za birače, jer nitko ne zna hoće li se rezultat referenduma uopće ikada primijeniti."