Borrellova večera za Zapadni Balkan - bez mnogo apetita

Lideri šest zemlja Zapadnog Balkana ovog utorka (18. svibnja) okupljaju se u Bruxellesu na već tradicionalnoj večeri koju saziva šef diplomacije EU. Tu praksu zajedničke večere čelnika regije je počela još Federica Mogherini kako bi u opuštenijem ozračju razmotrili situaciju u regiji i odnose s EU. Tu tradiciju ove godine nastavlja i Josep Borrell.

„Zapadni Balkan je veliko geopolitičko pitanje za EU. Regija je dio problema, ali i dio rješenja. Zato je moramo sagledati iz geopolitičkog očišta i to ćemo uraditi na večeri u Bruxellesu na kojoj se nadam da će biti nazočni svi čelnici država Zapadnog Balkana“, objavio je Borrell.

Još tjedan dana prije te večere su ministri vanjskih poslova članica EU održali geostratešku raspravu gdje je bilo riječi o „pojačanom angažmanu EU na Zapadnom Balkanu“. Iz Bruxellesa se čuje kako su mnogi svjesni kako odnosi između tih zemalja i Bruxellesa sve više "škripe", kako kad je riječ o politici proširenja, tako i kad je riječ o načelima vanjske politike.

„U EU se osjeća zabrinutost zbog sve veće frustracije na Zapadnom Balkanu izazvane zastojem u procesu proširenja. Zato moramo razmotriti kako povratiti izgubljeni utjecaj u regiji", kaže se u diplomatskim izvorima.

Ta frustracija je prije svega rezultat „osjećaja dubokog razočaranja građana na Zapadnom Balkanu u procese pristupanja EU“, stoji u neslužbenom dokumentu koji se pojavio pred sastanak Savjeta ministra. Neslužbeno se u Bruxellesu čuje kako je ovaj, sad tek posljednji u već pravoj poplavi "neslužbenih dokumenata" o budućnosti regije napisao osobno Josep Borrell.

Iako nije izazvao toliku pažnju kao njegovi fantomski prethodnici koji su se bavili crtanjem granica, rješavanjem kosovskog pitanja ili uređenjem Bosne i Hercegovine, dokument o „Pojačanom angažmanu EU na Zapadnom Balkanu“ ipak postavlja bar trenutne smjernice politike EU prema regiji.

Mnogi uzroci razočarenja

U njemu su opet već poznate fraze o „jasnoj i snažnoj podršci europskoj perspektivi Zapadnog Balkana“, o „budućnosti regije u EU“, o važnosti „stabilnosti i sigurnosti regije za stabilnost i sigurnost EU“, o nužnosti  „reformskih procesa“ i „dobrosusjedske suradnje“. Ali u ovom dokumentu se pokušavaju sažeti i uzroci „dubokog nezadovoljstava i razočaranja“ država te regije europskom politikom proširenja.

Tu se navode „neodlučnost u otvaranju pristupnih pregovora s Albanijom i Sjevernom Makedonijom, spor napredak Srbije i Crne Gore na putu u EU, ali i u implementaciji ključnih prioriteta u BiH i Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju Kosova, nesigurnost oko dijaloga Beograda i Prištine", čak i nezadovoljstvo koje se osjeća zbog spore pomoći EU u suzbijanju pandemije i u tim državama.

Kao zaključak, u neslužbenom dokumentu se europskim ministrima savjetuje "jačanje europskog prisustva u regiji, češće posjete najviših dužnosnika EU i članica tim zemljama baš kao i učestaliji pozivi predstavnicima država regije u Bruxelles", koherentna i artikulirana vanjska politika EU prema toj regiji, ali i takva politika prema regiji koja će biti predstavljena građanima EU.

Obrazlažući taj radni dokument, Borrell je izjavio kako je njime „tražio od zemlja članica konkretne prijedloge u tom pravcu. Očekujem da ih razmotrimo pre ljeta" i kako ne želi "više čekati niti dvije godine, niti samo dva mjeseca.“

Jelovnik je spreman

No s druge strane, čini se i da su teme razgovora sa zemljama regije uvijek iste. Od Bosne i Hercegovine se (i dalje) očekuje napredak u 14 ključnih prioriteta Europske komisije kao i „poboljšanje funkcionalnosti države, počev od izborne i ustavne reforme“. Od Srbije i Crne Gore se (i dalje) očekuju brže reforme, osobito kod uređenja institucija pravne države, ali i više političkog angažmana u "konsolidaciji geopolitičke orijentacije", što se vjerojatno može shvatiti na sklonost, osobito Beograda balansirati negdje između Bruxellesa i Moskve.

Za Albaniju i Sjevernu Makedoniju razočaravajuća poruka je (opet) ista: pregovori o pristupu neće biti razdvojeni, makar im se (opet) obećava kako bi oni trebali početi „što je prije moguće“. Kosovo i Srbija se pozivaju da „iskoriste trenutak jakih političkih mandata čelnika s obje strane“ kako bi postigli "sveobuhvatni dogovor o normalizaciji."

To su poruke koje će se naći na jelovniku večere šest zapadnobalkanskih lidera u Bruxellesu na kojoj se ne treba očekivati velike pomake. U ovom trenutku se prije svega radi o „apetitu“ samih zemlja članica od kojih se (i dalje) čeka pokazati jedinstvenu političku volju nužnu za napredak odnosa EU i Zapadnog Balkana.