Brexit bez sporazuma bio bi skup
8. prosinca 2020Prognoze su često prilično neodređene. Budućnost se rado skriva. U slučaju razlaza Velike Britanije i Europske unije, koji London odlučno gura, jasno je samo jedno: ako do 31. prosinca ne bude postignut vrijedeći ugovor o razlazu onda za obje strane vrijede pravila svjetske trgovinske organizacije WTO. To znači kontrole na granicama i mnoštvo novih dadžbina.
Zato što je teško prognozirati kako će se stvari razvijati sad se puno govori o kontrolama i zastojima. To bi moglo nastupiti 1. siječnja 2021. u 00:01 ako ne dođe do sklapanja sporazuma između Londona i Bruxellesa, što trenutno ne izgleda vjerojatno.
Jednoga dana u studenom Britanci i drugi Europljani su mogli vidjeti što bi se moglo dogoditi u međusobnoj trgovini: Calais na francuskoj strani granice je testirao granične kontrole – na britanskoj strani, u Doveru je nastao zastoj kamiona dug pet kilometara. I britanska vlada u Londonu polazi od toga da će od 1. siječnja kod Dovera u zastoju biti do 7.000 kamiona.
Simbolika zastoja
Zastoj je slika novih carinskih troškova koji bi nastajali ako bi se trgovalo po pravilima WTO-a: za izvoz proizvoda iz EU-a u Veliku Britaniju to bi bilo prosječno 3,1 posto carine 1,4 posto drugih nameta, kako je to izračunao Oxford Economics. I za uvoz britanskih proizvoda u EU bi se moralo plaćati carinu od prosječno 3,3 posto. Ali, velike su razlike s obzirom na vrstu proizvoda: kod automobila i poljoprivrednih proizvoda to bi bilo 10 posto, kod mliječnih proizvoda čak 36 posto.
Financijska branša je pritom izostavljena iz razgovora o slobodnoj trgovini između Londona i Bruxellesa. Ali, bez londonskog Cityja stvari izgledaju loše da financijsku branšu u Europskoj uniji, izgleda da takvo poimanje prevladava u EU-u.
Ali, i neovisno o financijskoj branši u trgovini između dviju strana se radi o jako puno novca. 2019. je između Velike Britanije i EU-a razmijenjena roba u vrijednosti o 500 milijardi eura. Njemački izvoz u Veliku Britaniju imao je vrijednost od gotovo 79 milijardi eura. Pritom je Velika Britanija među njemačkim vanjskotrgovinskim partnerima već bila spala s trećeg mjesta od prije četiri godine na peto mjesto – što je bilo posljedica Brexita i prije nego što je do njega došlo.
Taj trend će se vjerojatno nastaviti, uvjerena je većina promatrača. Zato ne iznenađuje odlučnost Johnsonove vlade u trenutnim pregovorima koji se sve više pretvaraju u partiju pokera. Jer, britanska industrija puno više ovisi o međunarodnim lancima isporuke robe nego obrnuto. prema studiji instituta Ifo iz Münchena britanska industrija uvozi puno poluproizvoda iz EU-a, a da za njih nema alternative. I zbog toga u Velikoj Britaniji prijeti rast cijena.
Poskupjet će čak i kišobrani
Kreditna agencija Euler Hermes govori o rastu cijena za uvoznu robu od 15 posto. Inflacija bi iduće godine mogla porasti na oko pet posto, a funta devalvirati za deset posto.
Britancima bi mogli poskupjeti čak i kišobrani, napominju njemačke dnevne novine Bild. No, i to je omiljeno nagađanje s obzirom na to da nema pouzdanih podataka.
Da bi posljedice tvrdog Brexita bile teže za Britance nego za ostatak EU-a, a troškovi veći – i oko toga se slažu brojni promatrači, ako nisu sljedbenici stranke Borisa Johnsona. Nakon prvog šoka zbog ishoda referenduma o Brexitu prije četiri godine „u međuvremenu smo opušteni“, primijetio je Marc Tenbieg iz Saveza njemačkih srednje-velikih poduzeća DMB u razgovoru za novine Die Welt. „Polazimo od tvrdog Brexita“, kaže Tenbieg dodajući da su se njemačka poduzeća za to pripremila.
Na britanskoj strani nema govora o takvoj opuštenosti. Za to je trenutno kriva i korona-kriza koja je osobito teško pogodila Veliku Britaniju. Britansko gospodarstvo će prema procjenama neovisne Službe za pitanja proračuna u Londonu (OBR) u ovoj godini imati pad od 11,3 posto. U slučaju Brexita bez sporazuma iduće godine bi slijedio pad od još deset posto, smatra OBR.
Još pesimističnija je Organizacija za gospodarsku suradnju i razvoj OECD. Srednjoročno će se britansko gospodarstvo razvijati slabije za 3,5 posto nego što bi se razvijalo u slučaju ostanka u EU-u, čak i sa sporazumom o izlasku iz EU-a. A u slučaju izlaska iz EU-a 1. siječnja bez postignutog sporazuma OECD očekuje minus od pet posto.Ne izgleda da je to dobar deal.