Energetska alijansa u istočnom Sredozemlju

Na sastanku na vrhu u Kairu, predsjednici Egipta i Cipra, Abdel Fatah al-Sisi i Nikos Anastasijades, kao i grčki premijer Antonis Samaras, naglasili su svoju spremnost na međusobnu suradnju u eksploataciji zemnog plina u istočnim dijelovima Sredozemnog mora. Prema izvještajima grčkih medija, i Izrael je izrazio spremnost za pristup novoj „energetskoj alijansi“.

Već dugo se procjenjuje da pred južnom obalom Cipra postoje značajne zalihe nafte i plina. 2011. je američki koncern Noble Energy izveo prvo probno bušenje a prava eksploatacija bi trebala početi 2018. godine. Od izbijanja financijske krize, Cipar traga za ovim prirodnim bogatstvom u nadi da će prihodima od izvoza plina moći napuniti praznu državnu blagajnu. Nove koncesije za bušenje su dobili francuski koncern Total, kao i konzorcij talijanske firme ENI i južnokorejskog Kogasa. Nafta i plin se već crpe iz obližnjih bušotina u izraelskim vodama.

Sada je u igri i Egipat. Još nije utvrđena zajednička strategija, ali se ispituju četiri opcije, kaže za DW Aleksandros Lagakos, šef neprofitne organizacije Greek Energy Forum: „Moguća je gradnja zajedničkog terminala za ukapljenje plina na južnoj obali Cipra ili u Izraelu. Treća opcija je korištenje postojećeg terminala u Egiptu. Ili izgradnja posebnog plinovoda koji bi povezivao Izrael i Cipar i vodio dalje do grčkog kopna“, objašnjava Lagakos. Jer, „što je veća količina plina koji zajednički eksploatiraju zainteresirane zemlje, time je i projekt atraktivniji za privatne investitore.“

Spor oko gospodarskih zona

Razlog za zabrinutost pružaju posljednji sporovi s Turskom. Do njih je došlo jer nije potpuno razjašnjeno što su „isključive gospodarske zone“ spomenutih zemalja u istočnom Sredozemlju. Prema važećem pomorskom pravu, radi se o priobalnom pojasu od 200 kilometara u kojem svaka zemlja slobodno raspolaže prirodnim resursima. Cipar je s Egiptom i Izraelom već sklopio bilateralne sporazume o razgraničavanju gospodarskih zona i tako, jednostavno rečeno, povukao granice na dnu mora. Pošto Turska ne priznaje Republiku Cipar, malo je vjerojatno da će s Ankarom moći biti sklopljen odgovarajući sporazum. Turska je na bušenje morskog dna već reagirala slanjem jednog istraživačkog broda, ali i ratnih brodova u regiju, na što je predsjednik Cipra Anastasijadis prekinuo pregovore o ponovnom ujedinjenju otoka.

Na kairskom samitu, politička dimenzija „plinske alijanse“ je izbila u prvi plan. Anastasijadis je pokušao smiriti duhove ne spominjući direktno Tursku: „Dijalog i suradnja koje želimo uspostaviti nisu ni u kom slučaju usmjereni protiv neke zemlje. Naš temelj su zajedničke vrijednosti kao što je poštovanje međunarodnog prava, a zatim stabilnost i sigurnost u istočnom Sredozemlju“, rekao je. U zajedničkoj izjavi Egipat, Grčka i Cipar su najavili da će početi pregovore o međusobnom razgraničavanju ekskluzivnih gospodarskih zona „ukoliko se to još nije dogodilo“. Tako je i Grčka prvi put službeno objavila namjeru da utvrdi vlastitu zonu u Egejskom moru i istočnom dijelu Sredozemnog mora – slijedeći primjer Cipra.

U Ateni su mišljenja o tome kako dalje treba postupati – podijeljena. U komentaru za list To vima, dopisnik Janis Kartalis upozorava na opasnost od „zamke politike napetosti“: u istočnom dijelu Sredozemnog mora nazočna je i Turska – s obalama od više stotina kilometara. „Sviđalo se to nama ili ne, jednom ćemo i s njima morati pregovarati“, upozorava on. Za razliku od njega, Evripidis Cakiridis, vojni analitičar Atenskog instituta za međunarodne odnose, u razgovoru s DW-om ističe da je „stvar jednostavna: Republika Cipar pokušava ostvariti svoja suverena prava, dok jedna zemlja to pokušava spriječiti, kako izgleda, na ilegalan način. Jedino što Turska može učiniti na tom planu je da obustavi svoju protupravnu djelatnost“, kaže ovaj analitičar.

Ključna uloga Egipta

Novo partnerstvo u istočnom Sredozemlju je ostvareno uz sudjelovanje Egipta. Prema navodima grčke države televizije, novi egipatski vlastodržac, bivši šef vojske Abdel Fatah al-Sisi, dugo je oklijevao s ulaskom u Alijansu iz obzira prema interesima Turske, ali je na kraju ipak pristao da se pridruži savezu za eksploataciju plina. Na konferenciji za novinare poslije samita u Kairu on je rekao da je „novo partnerstvo nastalo na temelju zajedničkih interesa“ te da se mora poštovati načelo nemiješanja u unutarnje stvari pojedinih država.

Još jedna stvar je važna za Egipat: Grčka i Cipar su obećali da će zajedno raditi protiv „terorističkih grupa i njihovih pomagača u istočnom Sredozemlju“. Osim toga, grčki premijer Samaras će se u Bruxellesu zauzeti za pozicije Egipta: „Želim pojasniti da će Grčka i Cipar biti poslanici Egipta u EU-u. To je potvrdio i predsjednik Anastasijadis. jer, Egipat je sa svoje strane najbolji jamac stabilnosti i sigurnosti regije“, rekao je Samaras u Kairu.

Navodno i Turska sada želi ući u igru. 29. studenoga grčki ministar vanjskih poslova Venizelos će se u Istambulu sastati sa svojim turskim kolegom. „Turska će od nove energetske alijanse profitirati već i zbog toga što će biti stvoreno novo tržište“, kaže Aleksandros Lagakos i podsjeća da se Turska već danas ubraja u najveća europska tržišta za trgovinu plinom i da ima veliki potencijal.

Energetska alijansa u istočnom Sredozemlju bi zapravo trebala biti postavljena na još šire temelje: ciparski ministar za energetiku Lakotripis rekao je za atenski dnevnik Etnos da odnedavno ima kontakte s poduzećima u Izraelu i Jordanu. 2. prosinca predsjednik Republike Cipra će doputovati u službeni posjet Izraelu.