EU želi dodatno suzbiti neregularne migracije

Šefovi država i vlada održali su "stratešku raspravu” o migracijskoj politici. Tako stoji u završnoj deklaraciji summita u Bruxellesu objavljenoj u četvrtak navečer. Rasprava o pooštravanju politike azila i deportaciji trajala je satima, a ništa konkretno nije odlučeno. „Europsko vijeće ponovno će razmotriti to pitanje”, posljednja je rečenica deklaracije o migracijama. Pri tome to pitanje zapravo treba hitno riješiti, rekao je austrijski kancelar Karl Nehammer.

17 od 27 vlada u EU-u već je u svibnju pozvalo na pooštravanje migracijske politike. Nakon europskih izbora i izbora u nekim zemljama na kojima su bile uspješne desno-populističke do desno-radikalne stranke, na kocki je ugled demokracije, upozorio je Nehammer. On je rekao da u migracijskoj politici EU mora "pokazati da regulatorna moć demokracije funkcionira". Mnogi ljudi u EU-u smatraju da ima previše migranata koji ostaju u EU-u, a da nemaju pravo na azil ili status izbjeglice. U Austriji je desničarska ekstremistička “Slobodarska stranka Austrije” (FPÖ) izabrana kao najjača snaga u parlamentu. Kancelar Nehammer je demokršćanin i pokušava formirati vladinu koaliciju protiv FPÖ-a.

Cilj je manje dolazaka

Većina vlada EU-a slaže se da se broj dolazaka mora i dalje smanjivati i da se više ljudi koji moraju napustiti zemlju mora vratiti u tranzitne zemlje i zemlje podrijetla. Njemački kancelar Olaf Scholz (SPD) slaže se s tim ciljevima i hvali pojačane granične kontrole na njemačkim granicama, koje su sve granice unutar EU-a, kao uspješan recept. Luksemburški premijer Luc Frieden kritizira ove granične kontrole jer bi one zapravo trebale biti apsolutne iznimke. Međutim, Frieden kaže da razumije njemački potez sve dok vanjske granice EU-a nisu dobro zaštićene i ako one omogućavaju previše neovlaštenih ulazaka.

U usporedbi s prethodnom godinom, neovlašteni ulasci u EU ove su godine pali za oko 42 posto na 144.000, prema podacima agencije za zaštitu granica Frontex. „To je uspjeh migracijske politike. Ali to nije dovoljno", kaže kancelar Olaf Scholz. „Moramo ponuditi zaštitu onima kojima je potrebna zaštita, ali ne može doći svatko. Moramo na osnovi naših pravila birati tko može doći", rezimira on svoj pristup.

Brže reforme

Njemačka i 16 drugih država članica pozivaju na bržu provedbu dogovorenih reformi postupaka za izdavanje azila u EU-u. Kako su se države članice dogovorile u proljeće, one bi trebale stupiti na snagu do sredine 2026. Sada bi se sve trebalo odvijati brže. Međutim, nejasno je mogu li se postupci za azil za podnositelje zahtjeva s malim izgledima obraditi brže na vanjskim granicama nego što je planirano. Da bi to učinile, Italija i Grčka morale bi postaviti kampove sa do 30.000 mjesta na svojim vanjskim granicama EU-a. Mađarska odbija cjelokupni pakt EU-a o migracijama i ni pod kojim uvjetima ne želi prihvatiti tražitelje azila iz zemalja prvog ulaska, dakle uglavnom Grčke, Italije i Španjolske.

Postupci izvan EU-a?

Nova desničarska populistička vlada u Nizozemskoj željela bi da se procedure za dobivanje azila odvijaju u potpunosti izvan EU-a. Premijer Dick Schoof spomenuo je afričku državu Ugandu kao potencijalnu zemlju domaćina za tražitelje azila iz Nizozemske. Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen istaknula je u pismu sudionicima samita "inovativna razmatranja" i centre za deportaciju kao mogućnost. Međutim, prijedlog nije nov.

Još 2018. godine, na prijedlog Austrije, Europska komisija predložila je takozvane "platforme za iskrcavanje” za izbjeglice koje dožive brodolom na Mediteranu. Razmatranja nisu išla dalje od napisanog na papiru jer nije pronađena nijedna zemlja koja je željela postaviti te zatvorene kampove. Bivša članica EU-a Velika Britanija uzalud je pokušavala u Ruandi otvoriti centar za tražitelje azila i tamo trajno smjestiti osobe koje su imale pravo na azil. Ovaj ruandski model nije uspio zbog pravnih prepreka i laburistička vlada u Londonu ga je stavila na čekanje. "Ova ideja s ruandskim modelom bila je prilično glupa", rugao se irski premijer Simon Harris u Bruxellesu. To, rekao je, nikako nije model za politiku azila u EU-u.

Izmještanje procedure izdavanja azila, kakvo je desničarska ekstremistička talijanska premijerka Giorgia Meloni sada uspostavila u zemlji kandidatkinji za članstvo u EU-u Albaniji, mogli bi slijediti i drugi. Meloni je odlučila da se o zahtjevima za izdavanje azila koje podnesu izbjeglice koje dolaze brodovima odlučuje u skladu s talijanskim zakonom u zatvorenom kampu. Za razliku od ruandskog modela, uspješni tražitelji azila dobivaju dozvolu za ulazak u Italiju. Odbijene tražitelje azila treba deportirati izravno iz Albanije. Ako to ne uspije, i ti će ljudi biti dovedeni iz Albanije u Italiju. Giorgia Meloni je na marginama summita EU-a pozvala kolege na prezentaciju svog projekta. Za albanski model zainteresirane su Danska, Nizozemska i Češka. 16 osoba stiglo je već u talijansku podružnicu u Albaniji. Tu bi ih se moglo smjestiti najviše 3.000.

Scholz: Kapljice nisu rješenje

Njemački kancelar Olaf Scholz je na samitu EU-a odbacio postupak izmještanja azila i ambiciozne planove za Albaniju, Ruandu ili Ugandu. “Jasno je da koncepti koji predstavljaju male kapi nisu rješenje za veliku zemlju poput Njemačke”, rekao je Scholz, istaknuvši da je Njemačka prošle godine zabilježila 300.000 zahtjeva za azil. Kancelar se prije oslanja na više izravnih odbijanja na njemačkim granicama. Kao i mnogi drugi šefovi država i vlada, on pozdravlja namjeru Europske komisije da razvije stroža pravila za povratak i deportaciju osoba koje nemaju ili neće dobiti boravišnu dozvolu.

"Ako se zajednički sustav azila implementira brže, to već pomaže", rekao je Olaf Scholz. Sve države, dodao je, moraju poštovati pravila koja već postoje. Time se misli i na to da zemlje prvog ulaska, poput Grčke i Španjolske, zapravo registriraju tražitelje azila i vode računa o njihovim procedurama azila. Danas mnogi tražitelji azila jednostavno putuju prema sjeveru EU-a. “Kada bi svi slijedili pravila, onda bismo već bili daleko”, rekao je kancelar. Scholz je dodao da su potrebne bolje granične kontrole na vanjskim granicama EU-a koje zapravo moraju funkcionirati. Grčki premijer Kyriakos Mitsotakis odbacio je kritike. Grčka, rekao je, čini sve što je u njezinoj moći i strože nego prethodnih godina provodi europska pravila.

Isključivanja neće biti prihvaćena

Poljski premijer Donald Tusk izazvao je buru prije samita jer je najavio da želi privremeno suspendirati pravo na azil. To bi najvjerojatnije bilo kršenje europskog i međunarodnog prava. Tusk je svoju najavu u Bruxellesu donekle relativizirao rekavši da bi trebalo biti odbijanja nasilnih tražitelja azila samo ako ih Rusija i Bjelorusija masovno dovedu na granicu. Ove je godine na istočnoj granici Poljske zabilježeno oko 28.000 pokušaja ilegalnog ulaska. Planova za odstupanje od zajedničke politike azila EU-a, tzv. opt-outa koje su zatražile Nizozemska i Mađarska, nema, rekao je kancelar Scholz nakon samita.

Summit EU-a skraćen je za jedan dan jer je američki predsjednik Joe Biden ovog petka u posjetu Njemačkoj. Mogli biste se naviknuti na kraće samite, našalio se kancelar Scholz na svojoj konferenciji za novinare. Bio je to, rekao je, kratak, ali ugodan samit. Samiti EU zapravo su poznati po mučnim trajanjima do duboko u noć.

Ovaj tekst je izvorno objavljen na njemačkom jeziku.