Eurointegracija Balkana: proces koji jedva da postoji
15. prosinca 2021
Na izmaku 2021., godinu i pol dana po usvajanju revidirane metodologije pristupanja čiji je cilj, prema riječima Bruxellesa, kredibilniji, predvidljiviji i dinamičniji proces eurointegracija zemalja zapadnog Balkana, postignuti ukupni rezultat regije je otvaranje jednog skupnog poglavlja u pregovorima Srbije s Europskom unijom. Slovenija, na izmaku svog predsjedavanja Vijećem EU-a, kao važan rezultat u oblasti politike proširenja, koja im je bila jedan od prioriteta predsjedavanja, navode i ”ponovljenu europsku perspektivu regije” na jesenskom samitu EU - zapadni Balkan na Brdu kod Kranja, kao i usvajanje godišnjih zaključaka Vijeća o proširenju.
”Usvojenim zaključcima Vijeća EU-a poslali smo vezanu poruku za cijelu regiju. U pitanju je naše direktno susjedstvo i zato je proširenje od strateške važnosti za EU”, izjavio je slovenski državni tajnik, Gašper Dovžan.
Ako uzmemo u obzir potpunu stagnaciju procesa proširenja u posljednje dvije godine, čemu je pak prethodilo razdoblje mukotrpnog razvlačenja procesa između nedovoljnih reformi s jedne i nedovoljne političke spremnosti da se proširenjem uopće bavi s druge strane, onda se na kraj 2021. godine može gledati kao na još ne sasvim ugašenu plinsku svjetiljku, potrebnu da bi se nešto vidjelo, ali ne dovoljno da bi se ugrijalo, smanjena na minimum zbog nestašice sve skupljeg plina u Europi.
Balkanski partneri ”na čekanju”
U prosincu, mjesecu tradicionalno punom posla za one koji prate politiku proširenja EU-a na zapadni Balkan, u Bruxellesu smo vidjeli redom predstavnike vlada Kosova, Crne Gore i Srbije na redovnim sastancima s EU dužnosnicima na kojima se razgovaralo o situaciji i prioritetima (u rječniku Bruxellesa se sve manje koristi izraz napredak) u procesu eurointegracija. Premijer Kosova, Albin Kurti je nakon Vijeća za stabilizaciju i pridruživanje od šefa diplomacije EU-a, Josepa Borrella, dobio poruku da Priština mora više učiniti na unutarnjim reformama, posebno na području vladavine prava i borbe protiv korupcije i organiziranog kriminala, ali i ”lekciju o demokraciji” kada je riječ o konstruktivnosti u dijalogu s Beogradom i ispunjavanju dogovorenih sporazuma. ”Htio bih da prepoznate značenje dijaloga kako bi savladali probleme koji sprječavaju Kosovo da se u potpunosti integrira u međunarodnu zajednicu”, poručio je Borrell Kurtiju.
Istodobno, EU Kosovu još ne daje odgovor na pitanje vizne liberalizacije koja ”stoji na čekanju” još od 2016. godine.
U Bruxellesu ponavljaju mantru kako ”prepoznaju važnost vizne liberalizacije za građane Kosova”, ali da se ona ”još razmatra” u Vijeću EU-a.
Nakon Kurtija u Bruxelles su stigle delegacije Podgorice i Beograda, ”predvodnika u procesu pristupanja”. Crna Gora je na 14. po redu Međuvladinoj konferenciji s EU-om ”razmotrila postignuto” i dobila ”dalje smjernice”. Iz Bruxellesa joj je poručeno da je za dalji napredak, prije nego što se krene ka privremenom zatvaranju pristupnih poglavlja, neophodno ispunjavanje privremenih mjerila na području vladavine prava.
”Tek kada Crna Gora ispuni zacrtane kriterije, EU će moći postaviti zahtjeve vladavine prava kao završne standarde, koje će Crna Gora morati ispuniti kako bi zatvorila ova poglavlja”, stoji u zaključcima Vijeća EU-a za Crnu Goru.
Bruxelles od Podgorice ponovo traži da dostavi ”opipljive, ojačane i održive rezultate” na području vladavine prava u zemlji i očekuje da Crna Gora ”nastavi svoj pristupni put s više odlučnosti”.
Srbija s četiri poglavlja ”probila led”
Dan nakon Crne Gore, na sastanku s EU dužnosnicima bila je premijerka Srbije, Ana Brnabić, koja se, jedina iz regije, iz Bruxellesa vratila s konkretnim pomakom na putu eurointegracija, otvorenom skupinom od četiri poglavlja, što je dvostruko više nego što je Srbija otvorila u posljednje tri godine. Ana Brnabić je ustanovila činjenicu da je Srbija jedina zemlja u regiji koja je dobila ovakav pozitivan signal od EU-a.
”To je odraz toga kako EU gleda na ono što smo učinili u posljednjih godinu dana. Naravno da sam sretna što Srbija napreduje i ima dobre rezultate, ali nisam sretna zbog stagnacije ostatka regije na putu eurointegracija jer to nije dobro kako za regionalnu stabilnost tako i za cijelu EU”, poručila je Brnabić iz Bruxellesa.
Gledano na papiru, zaključci Vijeća EU-a pokazuju da Sjeverna Makedonija i Albanija imaju najviše pozitivnih ocjena od svih susjeda, kada je riječ o reformskim agendama, napretku u oblasti vladavine prava i usklađivanju sa Zajedničkom EU i sigurnosnom politikom. Bez obzira na to i Skoplje i Tirana su i ove godine ostali ”na klupi”eurointegracija zbog nemogućnosti EU-a da se dogovori oko uvjeta za otvaranje pristupnih pregovora. Ove godine zemlje članice su postigle konsenzus oko teksta zaključaka o proširenju, koji su prošle godine bili blokirani upravo zbog bugarskog uvjetovanja pristupnog procesa Sjeverne Makedonije, ali izbacivanje vremenske odrednice za otvaranje pregovora sa Skopljem i Tiranom ne može se doživljavati kao napredak, a još manje kako solidno europsko rješenje problema koji blokira zasluženi i obećani napredak obje države na putu eurointegracija.
EU ponovo žali zbog BiH
BiH je i ove godine dobila najnegativnije mišljenje kako Europske komisije tako i Vijeća EU-a.U usvojenim zaključcima, za koje u Vijeću EU-a kažu da su ”izbalansirani i ambiciozni”, žali se zbog produžene političke krize u BiH i zakočenih reformi, nedostataka u slobodi izražavanja, pada u usklađivanju BiH sa Zajedničkom vanjskom i sigurnosnom politikom EU-a, ograničenog ekonomskog napretka, a osuđuje blokada državnih institucija. Vijeće apelira na sve političke čelnike da se suzdrže i odreknu provokativne retorike i akcija koje izazivaju podjele, uključujući dovođenje u pitanje suvereniteta, jedinstva i teritorijalnog integriteta zemlje.
”Retorika i inicijative koje imaju za cilj povlačenje reformi i povlačenje iz državnih institucija su neprihvatljive i ugrožavaju usklađivanje zemlje s pravnim tekovinama EU-a i političku okrenutost EU integracijama. Svi politički čelnici se moraju prioritetno uključiti u dijalog kako bi prevladali zastoj”, poručuju iz Vijeća EU-a.
Tko je ”posebno odgovoran” za proširenje?
Prošle godine sve oči na zapadnom Balkanu bile u uprte u Njemačku koja je sredinom godine preuzela predsjedavanje Vijećem EU-a i koja je imala i jačinu i kredibilnost da bi ”gurala i usmjeravala” proces proširenja EU-a i na zapadni Balkan. No da li zbog zauzetosti oko pandemije i budžeta za oporavak EU-a ili realne nemogućnosti postizanja dogovora unutar EU 27, zapadni Balkan se nije mnogo pomaknuo naprijed, čak se i vratio par koraka unatrag u ponovne napetosti kako unutar samih država regije tako i među državama. Predsjednik Francuske, Emmanuel Macron, uoči nastupajućeg francuskog predsjedavanja EU-om, naglašava kako Unija ima ”posebnu odgovornost” kada je ova regija u pitanju i najavljuje politiku ”ponovnog europskog angažmana i investiranja” u Zapadni Balkana koji naziva ”srcem Europe”.
”Vjerujem da je politički i ekonomski rad prema zapadnom Balkanu prava agenda suverenosti za našu Europu jer ne možemo izgraditi Europu u miru u narednih 50 godina ako ostavimo zapadni Balkan u situaciji u kojoj je danas”, poručio je Macron.
Podsjetimo, prilikom usvajanja nove metodologije pristupanja EU-u, upravo je Francuska insistirala na principu veće kredibilnosti procesa i usvajanja tzv ”korektivnih mjera” što podrazumijeva sankcioniranje ozbiljnih stagnacija ili nazadovanja u primjeni reformi na Zapadnom Balkanu. Pitanje je razmatra li itko eventualne korektivne mjere i za drugu stranu u slučaju da zbog svojih propusta ne može ispuniti dogovoreno i obećano zapadnom Balkanu
Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu