Hrvatsko ribarstvo je "u mreži"
7. lipnja 2011
Oglas
Kod poglavlja Ribarstvo je u pregovorima bilo mnogo problema, od početne blokade pa do želje Hrvatske da neka europska pravila ne vrijede za ribare iz Hrvatske. Čini se da niti u jednom drugom poglavlju Bruxellesu nije predočeno toliko stručnih mišljenja, a Péter Györkös, stalni predstavnik Mađarske pri EU shvaća da za Hrvatsku ribarstvo nije samo gospodarska grana "Ribarstvo je vrlo važno za Hrvatsku, ne samo za stanovnike koji žive uz obalu već i činjenica da su zaštićeni neki tradicionalni alati“.
Kao predstavnik Europske komisije je najavio da će ova europska institucija već u idućih nekloliko dana izaći sa svojim zajedničkim pozicijama o preostalim poglavljima koje Hrvatska još treba zatvoriti. Mađarska predsjedava EU i stalni predstavnik Budimpešte pri EU je ponovio kako će njegova zemlja učiniti sve što može da ispuni što je i najavila, odnosno da se pregovori s Hrvatskom zaključe još za vrijeme mađarskog mandata predsjedavanja Unijom.
Péter Györkös: Vrlo blizu kraju pregovora
Predstavnik Hrvatske i glavni pregovarač Vladimir Drobnjak u Bruxellesu je naglasio kako je Hrvatska može biti zadovoljna s rezultatima pri zatvaranju vrlo važnog poglavlja Ribarstvo, čime je zatvoreno 31 od 35 poglavlja: "Vrlo smo blizu cilju i siguran sam da ovo nije posljednje poglavlje koje smo zatvorili ovoga mjeseca. Time je završetak pregovora i više nego na dohvat ruke“, rekao je Drobnjak. On je ukazao kako su u pregovorima o Ribarstvu "zaštićeni svi bitni i vitalni interesi Hrvatske na Jadranu i hrvatskih ribara i ribarstva“. Drobnjak gleda s optimizmom u skoru budućnost kada će "Hrvatska kao država članica EU-a biti u još boljoj poziciji da štiti i promiče nacionalni interes, a to je zaštita Jadrana i svih koji na Jadranu i od Jadrana žive“.
Ribari će imati koristi od skupe ribe u EU
Božanić je optimist i tvrdi da će ribarski sektor možda i najviše profitirati ulaskom u EU, jer „Hrvatska ima konkurentan proizvod kojeg će se lako plasirati na europskom tržištu svježe ribe, gdje su cijene veće od onih u Hrvatskoj“. Dodaje i kako je "Hrvatska zadovoljan i s financijskim paketom od nešto više od 30 milijuna eura godišnje čime bi se trebalo pomoći hrvatskom ribarskom sektoru u budućnosti." Podsjeća kako je to više novaca od onoga što Hrvatska sada izdvaja za ribarstvo.
"Postignuto najviše što se moglo"
Profesor Soldo je dodao kako tu nije kraj poslu za stručnjake. Neki ustupci su učinjeni Hrvatskoj kao privremeni gdje se zahtjevalo da se načine planovi upravljanja tim specifičnim ribolovnim alatima da bi ti ustupci postali trajni. Profesor Soldo je također zadovoljan zatvaranjem poglavlja i ističe kako je u poglavlju Ribarstvo "radna skupina bila možda najstručnija, jer su i znanost i ribari bili uključeni u pregovore. Tako je postignuto najviše što se moglo postići.“
Što je novo u ribarstvu?
Posebna pravila vrijede za brodice kraće od 15 metara kojima se iznimno može dopustiti prilaz do jedne milje uz obalu, pod uvjetom da nema drugih ograničenja u nacionalnom zakonodavstvu. Za Hrvatsku je ključno da brodovi mogu ribariti po postojećim pravilima te da u okviru planova upravljanja treba učiniti sve da kočarenje dobije i nakon 2014.godine trajnu derogaciju.
Poseban status za četiri hrvatska otoka
U Hrvatskoj će i ubuduće biti dozvoljeni tradicionalni alati za ribolov. Tu je prije svega riječ o zaštiti tradicije, a manje o komercijalnoj vrijednosti zadržavanja takvih ribolovnih alata. Europska je unija prihvatila specifičnost istočne obale Jadrana ne samo kod tradicionalnih alata već i kod kvota. U Jadranu kao i u Sredozemlju nema kvota osim za tunu, a određuju se ribolovni alati i vrijeme ribolova. Usporedbe radi, u Atlantiku i Sjevernom moru se prije svega određuje flota.
Autor: Alen Legović, Bruxelles
Odg. ur.: A. Šubić
Oglas