I prijatelji i prijetnja - odnos Rusije s SAD-om i NATO-om
5. srpnja 2009"Rusija je savladala posljedice sustavne krize u politici i gospodarstvu, koja korijene vuče još s kraja 20. stoljeća" - te samouvjerene riječi stoje na samom uvodu nove ruske sigurnosne doktrine, koju je sredinom svibnja "blagoslovio" predsjednik Dmitrij Medvedev. Dokument se sastoji od 116 teza i do 2020. godine bi trebao biti svojevrsna ideja vodilja ruske unutarnje i vanjske politike. Zamjenik direktora ruskog Vijeća za vanjsku i obrambenu politiku, Dmitrij Suslov kaže: "Najvažnije zadaće i istovremeno najveće opasnosti za Rusiju nalaze se unutar naših granica. Potrebno je modernizirati zemlju, izgraditi efikasniji sustav upravljanja državom, boriti se protiv korupcije i tako dalje..."
Zaokret u ruskoj politici?
Po prvi put u novijoj povijesti, nacionalna sigurnost Rusije ne definira se isključivo kroz vanjske opasnosti i vlastite obrambene sposobnosti. To je logično, kaže dobar poznavatelj Rusije iz Njemačkog društva za vanjsku politiku (DGAP), Alexander Rahr: "Unutarnjopolitički izazovi su u Rusiji sada na prvom mjestu. To je normalno, budući da su se odnosi sa Zapadom u posljednjim tjednim i mjesecima otkako je Barack Obama preuzeo predsjedničku dužnost u SAD-u znatno popravili."
Ruska nacionalna sigurnost u novoj se doktrini definira prije svega u ekonomskim i socijalnim kategorijama, a kao relevantni pokazatelji navode se: gospodarski rast, zdravstvo, znanost, obrazovanje, kultura i kvaliteta života. Kao ambiciozan srednjeročni cilj Rusija želi zauzeti čelnu poziciju u svijetu na tim, za sada prilično problematičnim područjima. Kao prijetnje nacionalnoj sigurnosti navode se stopa nezaposlenosti, rastući socijalni jaz, opadanje broja stanovnika i inflacija.
Nova doktrina se vrlo opširno bavi i temom energetske sigurnosti. Moskva očekuje zaoštravanje međunarodne borbe za energentima, u Barentsovom moru, na području Antarktika, u Kaspijskom bazenu i u središnjoj Aziji. Rusija ne isključuje ni mogućnost vojnog nasilja u borbi za energetskim resursima. Vlastite rezerve energenata Moskva naziva "sredstvom koje bi Rusiji trebalo pomoći u ostvarenju krajnjeg cilja" - a to je ponovno zauzimanje položaja svjetske super-sile.
Stari dobri (ne)prijatelji
U analizi klasičnih sigurnosnopolitičkih i vanjskopolitičkih tema sve je ostalo po starom. Iako se ne navode njihova imena, kao prijetnje se spominju SAD i NATO. Bit će zanimljivo vidjeti što će o tome reći predsjednici Rusije i SAD-a na sastanku u Moskvi.
Rusija sa žaljenjem primjećuje i "nepostojanje snažne međunarodne sigurnosne arhitekture i želju nekih sila za vojnom nadmoći". Pod tim se ne podrazumijeva modernizacija atomskih arsenala, već razvoj modernih bojnih sredstava, strateškog ne-atomskog naoružanja i "jednostrani globalni antiraketni sustavi", čime se izravno kritizira američki "štit" na istoku Europe. Lista jasno pokazuje koga Rusija smatra najvećim izvorom prijetnje: SAD. Kina se primjerice nigdje ne spominje.
Zanimljivo je da se NATO u jednoj rečenici naziva "strateškim partnerom u održavanju međunarodne sigurnosti" i "najvažnijom prijetnjom ruskoj sigurnosti". Dmitrij Suslov: "NATO je veliki izazov za Rusiju. Radi se o partneru s kojim Moskva surađuje na rješavanju pitanja važnih i za rusku sigurnost, na primjer u Afganistanu. No, NATO je i temelj euroatlantske sigurnosne arhitekture, bez obzira odgovaralo to Rusiji ili ne."
SAD - "glavni izvor opasnosti"
Slično se može reći i za SAD. Rusija se želi natjecati s Amerikancima. Iako se u SAD-u vidi "glavni izvor opasnosti", Rusija s Amerikom želi izgraditi ravnopravno strateško partnerstvo i želi surađivati s Amerikom u borbi protiv terorizma. Alexander Rahr bilancira aktualnu rusku sigurnosnu doktrinu sljedećim riječima: "Mislim da se radi o svojevrsnom prijelaznom dokumentu. Medvedev se mora pozicionirati na vanjskopolitičkom planu, on želi pokazati da upravlja situacijom, želi pokazati da Rusija danas nema neprijatelja i da raspolaže s dovoljno opcija u provođenju modernizacije u zemlji - bez prijetnji izvana."
Autor: Nikita Jolkver / sma
Odg. ur.: Anto Janković