1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Indijci ne žele supermarkete

9. prosinca 2011

U Indiji su prodavaonice čvrsto u rukama malih trgovaca. Velikih trgovačkih lanaca skoro da i nema. A neće ih tako skoro ni biti, budući da je vlada nakon vala ogorčenih prosvjeda morala odustati od otvaranja tržišta.

https://p.dw.com/p/13OtH
Ulica u Indiji
Nema velikih trgovinaFoto: picture-alliance/dpa

Indijski kupci cijene osobni odnos sa svojim trgovcem. Mnogima je kod odlaska u kupovinu sama nabavka sporedna stvar. Važnije im je popričati s ljudima u trgovini i razmijeniti novosti. Tako je bilo nekada, tako je i dan-danas. Širom te zemlje s 1,1 milijardom stanovnika trgovina se još uvijek odvija neposredno ispred kućnih vrata ili u malim, najčešće obiteljskim prodavaonicama. Supermarketi poput onih na Zapadu još uvijek su čak i u velikim gradovima rijetka pojava.

Ulica u gradu Manali
Roba se prodaje na štandovima i u malim dućanimaFoto: picture-alliance/dpa

No, brojke su impresivne: u Indiji se u trgovačkoj branši svake godine "okrene" oko 350 milijardi eura. Zato ne čudi to što svjetski trgovački koncerni već odavno pokušavaju prodrijeti na to tržište. Trud im je do sada bio uzaludan. Problem je u indijskom zakonodavstvu, koje stranim trgovačkim lancima dopušta samo poslovanje u trgovini na veliko i posjedovanje manjih udjela u domaćim trgovinama. Optimizam je krajem studenoga pobudila odluka indijske vlade da predložili zakon kojim bi se stranim poduzetnicima omogućilo većinsko vlasništvo u domaćim supermarketima. No, veselje je bilo kratkog vijeka.

Žestoke kritike

Ta je vladina odluka izazvala val prosvjeda širom zemlje. Trgovci su stupili u štrajk - samo u glavnom gradu New Delhiju svoje je dućane u znak protesta zatvorilo njih 10.000. Čak je i u parlamentu došlo do krajnje emotivnih scena, blokada i višednevnih prosvjeda. Kritičari otvaranja tržišta se plaše da bi male trgovine bile osuđene na propast. A to bi pak imalo posljedice za milijune ljudi, budući da je trgovačka branša, odmah nakon poljoprivrede, drugi najveći poslodavac u zemlji.

Tržnica u gradu Cochin
Većina namirnica nabavlja se na tržnicamaFoto: picture-alliance/dpa

U indijskim medijima se i dalje vode žive diskusije za i protiv dolaska svjetskih trgovačkih lanaca na domaće tržište. Dok jedni tvrde da će masovno otvaranje stranih prodavaonica uništiti egzistenciju malih trgovaca, drugi smatraju da će to biti od koristi za cijelo stanovništvo, budući da će povećana konkurencija dovesti do znatnog sniženja cijena i bolje kvalitete namirnica s obzirom na to da bi u supermarketima u stranom vlasništvu vjerojatno vladali daleko bolji higijenski uvjeti nego što je to sada slučaj u domaćim trgovinama.

Loša odluka za gospodarstvo?

I na kraju je premijer Manmohan Singh popustio. Vlada je na neodređeno vrijeme povukla svoj zakonski prijedlog. Oporbena čelnica Sushma Swaraj pozdravila je taj korak kao "pobjedu razuma" i naglasila: "Pokoravanje želji ljudi nije ništa što bi slabilo jednu vladu, nego je nešto što jača demokraciju." Nakon što je proglašeno povlačenje zakonskog prijedloga, tisuće ljudi je izašlo na ulice kako bi proslavilo tu odluku.

Trgovina u New Delhiju
Trguje se i na pločnicimaFoto: picture-alliance/dpa

Još nije moguće procijeniti što će povlačenje zakonskog prijedloga značiti za indijsko gospodarstvo. Činjenica je da je rast ove godine iznosio sedam posto, što zvuči bajkovito za europske države, ali za Indiju znači stagnaciju. Strane investicije su prošle godine s prijašnjih 38 milijardi pale na 23 milijarde dolara. I indijska valuta je u posljednje vrijeme znatno izgubila na vrijednosti. Balasubramaniam Muthuraman, jedan od vodećih indijskih ekonomskih stručnjaka, smatra kako povlačenje zakonskog prijedloga nije bila dobra odluka: "To bi bio snažan signal da zemlja napreduje, da se poduzimaju reforme i donose odluke. Bio bi to i signal za Indiju, industriju i investitore." Jer, povjerenje mnogih ulagača je već poljuljano, budući da se tu zemlju sve češće povezuje s korupcijom, pretjeranom birokracijom i kašnjenjem s reformama.

Autori: Priya Esselborn/Andrea Jung-Grimm

Odg. urednik: Anto Janković