Izgubljene godine njemačkog gospodarstva

U jesenskom izvješću njemačkih instituta su morali konstatirati kako će pad BDP-a u Njemačkoj ove godine biti još veći nego što se mislilo ovog proljeća i kako neće iznositi 4,2% nego 5,4%. To se jedino može mjeriti s godinom financijske krize 2009. kad je pao za 5,7%. To je bila loša vijest, no ima i onih manje loših: gospodarstvo se već počelo oporavljati, ali do punog oporavka treba imati strpljenja. Tek koncem 2021. njemački ekonomski stručnjaci očekuju kako će se stanje vratiti "na nulu", dakle u poziciju koju je imalo prije početka pandemije. No i dalje neće biti lako: "S nadoknadom onoga što je izgubljeno još uvijek nipošto neće biti sanirane posljedice ove krize", upozorava Stefan Kooths iz Instituta za svjetsko gospodarstvo (IfW) iz Kiela.

Ovo redovito izvješće je rezultat analize vodećih njemačkih ekonomskih instituta: osim ovog iz Kiela na njemu rade i berlinski DiW, minhenski Ifo, IWH iz Hallea i RWI iz Essena. Njihov zaključak je kako će i nakon što se gospodarstvo vratilo "na nulu", srednjoročno gospodarski rast i dalje biti dobar postotak manji nego što je bio prije početka krize. No radije slušamo dobre vijesti: "Dobar dio pada od ovog proljeća je već nadoknađen, ali ostatak će biti mukotrpni povratak u normalnost", upozorava Kooths. Barem na početku bi to moglo biti brzo: već sljedeće godine vjeruju kako će rast iznositi 4,7%.

Je li to zasluga političara - ili gospodarstva?

A to su vijesti koje rado slušaju političari: i ministar gospodarstva Peter Altmeier vjeruje kako se sljedeće godine može očekivati snažan rast, ali naravno i dodaje kako je "sve to pod pretpostavkom da broj zaraženih koronom ne izmakne kontroli i da ne bude novog lockdowna". Ministar financija Olaf Scholz također se raduje "čuti dobre vijesti ekonomskih stručnjaka". Naravno, to pripisuje zaslugama ove njemačke vlade: mjere za stabiliziranje i poticanje gospodarstva su se razvile "s očekivanim poletom", kaže Scholz misleći na najveći konjunkturni paket pomoći koji je pokrenula neka njemačka vlada još od doba Drugog svjetskog rata.

No ekonomisti nisu baš toliko uvjereni da je to toliko zasluga političara. Prije svega se čini da jedva ima nekog ekonomskog smisla mjera o spuštanju poreza na dodanu vrijednost i u drugoj polovici ove godine, jer je previše paušalna. Ministar gospodarstva Altmeier se hvalio novinarima agencije Reuters kako je jedva tko od malih i srednjih tvrtki uopće i zatražio pomoć koju bi mogli dobiti. Ekonomisti u tome vide posve drugu informaciju: ako poduzeća nisu uopće ni tražila sredstva koja im zapravo stoje na raspolaganju, to jedino može značiti da im ta pomoć nije bila potrebna - ili da je postupak za dobivanje te pomoći toliko kompliciran da ne znaju kako ju dobiti, sažima Kooths. A i u jednom i u drugom slučaju to baš nije hvalospjev političarima.

Neki će se još dugo sjećati crne 2020.

No jasno je kako treba pomoći sektorima koji su najteže pogođeni i to su u prvom redu one grane koje su osobito ovisne o socijalnim kontaktima - gastronomija i turizam, manifestacije ili zračni prijevoz. "Taj dio njemačkog gospodarstva će još dugo trpjeti posljedice korone", procjenjuje ekonomist iz Kiela. Ponovni polet se u tim sektorima može očekivati tek "kad uglavnom budu ukinute mjere za zaštitu od infekcije, sa čime možemo računati tek početkom sljedećeg ljeta", misli ekonomist.

Zato su zapravo korigirali i optimističnu prognozu za sljedeću godinu - još u proljeće su mislili da će rast BDP-a u Njemačkoj 2021. biti 5,8%, ali sad misle kako će biti za dobar postotak manji. No u usporedbi s mnogim drugim zemljama EU-avjeruje se kako će se Njemačka razmjerno dobro izvući iz ovih nevolja.

aš (Reuters)