Je li Sovjetski Savez oslobodio ili okupirao Bugarsku?

"Pješak prelazi preko opasnog raskrižja. Zdesna velikom brzinom stiže automobil marke Opel smeđe boje. Slijeva se još većom brzinom iznenadno pojavljuje Moskvič koji udara jednog pješaka i pretvara Opela u gomilu gvožđa. Pješak ostaje vezan za invalidska kolica 45 godina. 30 godina nakon toga novi vlasnici Moskviča organiziraju izložbu pod nazivom "Kako je Moskvič spasio pješaka od Opela”. Tako dramatične događaje u Bugarskoj od prije 75 godina i njihov odjek danas slikovito za DW opisuje politolog Danijel Smilov.

Oslobođeni fašizma? 

Petog rujna 1944. Sovjetski Savez je objavio Bugarskoj rat. Dotad odlični odnosi Bugarske prema Njemačkoj su prekinuti. Iako je Sofija bila spremna nacističkoj Njemačkoj objaviti rat, Crvena armija je 8. rujna okupirala zemlju.  A 9. rujna 1944. je nekoliko časnika i komunista pučem svrgnulo legitimnu bugarsku vladu. Zemlja je nakon toga 45 godina bila vjeran satelit Moskve. Do 1989. je u Bugarskoj i Sovjetskom Savezu službeno tumačenje povijesti glasilo: "Slavna Crvena Armija je oslobodila Bugarsku od fašizma”.

Na 75. godišnjicu tih događaja, ruski centar kulture u Sofiji 9. rujna 2019. otvara izložbu pod nazivom "Oslobođenje Bugarske”. Ta izložba je bugarski ogranak izložbe "75 godina od oslobođenja Istočne Europe od nacizma”, kako je to prenio organizator. Bugarsko ministarstvo vanjskih poslova smatra da to nije u redu i objavilo je neobično oštru prosvjednu notu. "Bez dovođenja u pitanje doprinosa SSSR-a pobjedi nad nacizmom u Europi, ne smijemo zatvarati oči pred činjenicom da je bajunet sovjetske vojske pola stoljeća u Istočnoj Europi značio samo represalije, tlačenje građanske svijesti, deformiranje ekonomskog razvoja i izolaciju od dinamičnog razvoja u naprednim europskim državama”, moglo se tu pročitati. Ministarstvo vanjskih poslova Bugarske je uz to od ruskog veleposlanstva zatražilo da ne podržava "upitnu povijesnu tezu ("oslobođenja”)”.

Ta reakcija je za mnoge promatrače bila iznenađenje. Jer, Bugarska, članica NATO-a i EU-a, uvijek je vrlo oprezno postupala prema Rusiji. Posljednjem bugarskom caru Borisu III., koji je umro pod misterioznim okolnostima 1943. poslije jednog susreta s Hitlerom, pripisuje se rečenica koju mnogi i danas smatraju ispravnom: Bugarska bi morala "biti uvijek s Njemačkom i nikad protiv Rusije”. Do današnjeg dana je stav građana Bugarske prema Rusijiostao duboko podijeljen. Aktualna vlada u Sofiji podržava sankcije protiv Moskve, ali istovremeno očijuka s ruskim energetskim projektima u zemlji te ostaje na distanci s optužbama zapadnih zemalja na račun Moskve zbog slučaja Skripalj.Vlast u Moskvi je posljednjih godina više puta napominjala da od Sofije ne očekuje neljubazne geste.

Nakon prosvjedne note bugarskog ministarstva vanjskih poslova stigla je i odgovarajuća reakcija ruske strane. Znanstveni direktor Ruskog muzeja ratne povijesti Mihail Mijagkov za rusku državnu novinsku agenciju TASS je rekao da Bugari pokušavaju zaboraviti povijest velikog domovinskog rata te da relativiziraju ulogu Sovjetskog Saveza u oslobađanju Bugarske od nacizma. Ruski senator Vladimir Džabarov je na to u izjavi za TV RT dodao da je optužba da je Moskva instalirala okupatorski režim u Bugarskoj neprihvatljiva. I da bi bugarski predsjednik morao reagirati.

Bugarska kao sedma republika Jugoslavije?

To bugarski povjesničari vide sasvim drukčije. U intervjuu za DW Ljudmil Spasov, profesor Sveučilišta u Plovdivu, govori o sovjetskoj okupaciji zemlje: "Gotovo 50 godina su u Bugarskoj vladale moskovske marionete koje su više puta dovodile u pitanje egzistenciju bugarske države. Mislim na pokušaje da se Bugarska pripoji Jugoslaviji kao sedma republika ili Sovjetskom Savezu kao 16. republika”. A Kalin Janakijev, profesor Sveučilišta u Sofiji, kritizira stav mnogih Bugara koji prema njemu pogrešno interpretiraju događaje nakon 9. rujna 1944. "U usporedbi s drugim zemljama poput Poljske, Češke ili Mađarske, Bugarska se još nije suočila sa sovjetskom agresijom. Mnogi ljudi još osjećaju nostalgiju za 'socijalizmom' i još uvijek se vode sporovi oko toga što bi đaci trebali učiti o tom ponižavajućem razdoblju bugarske povijesti.”

U listopadu građani Sofije biraju novog gradonačelnika. Desno-konzervativna vlada Bojka Borisova hoće da njezina kandidatkinja bude ponovno izabrana na tu funkciju. A za to bi bila korisna konsolidacija birača koji su skeptični prema Rusiji, komentira za DW Danijel Smilov. A druga kandidatkinja, ona koju podržavaju socijalisti, važi kao naklonjena Rusiji. Oštra prosvjedna nota ministarstva vanjskih poslova bi mogla pomoći uspjehu Borisova u Sofiji, kaže Smilov.