Kako ste noćas spavali?

Ima ljudi kojima je navodno potrebno samo četiri-pet sati sna da se odmore i budu u vrhunskoj formi. Tako bar pričaju - ili glume. Sa zdravstvenog stajališta, to nije dovoljno: našem tijelu su za regeneraciju potrebni duži periodi odmora.

Zašto moramo spavati?

U prosjeku ljudi prespavaju trećinu svog života. Je li to izgubljeno vrijeme? Sigurno ne! Mi toga nismo svjesni, ali dok spavamo, u našem tijelu se puno toga događa. Faze dubokog sna i faze sanjanja se smjenjuju svakih 90 minuta.

Tijekom dubokog sna naše tijelo nastavlja vrijedno raditi, kao računalo koje u pozadini aktualizira programe: oslobađa hormone rasta i aktivira imunološki sustav. Zato biste trebali puno spavati kad ste bolesni.

U fazi sanjanja naš mozak obrađuje ono što smo tijekom dana doživjeli i prazni takozvanu kratkoročnu memoriju koja se onda može ponovo koristiti sljedećeg dana. Ali mi također sanjamo o potpuno bizarnim stvarima koje nemaju nikakve veze sa svakodnevnim radom ili privatnim životom. Vjerojatno se tako treniraju dijelovi mozga koji se inače ne koriste – jer ne jašemo svakodnevno jednoroga i ne radimo kao privatni detektivi. Bez sna i našim tijelima i našim mozgovima nedostaje nužno radno vrijeme.

Koliko sna nam je potrebno?

To ovisi o godinama. Američka nacionalna zaklada za spavanje preporučuje od 14 do 17 sati spavanja dnevno za novorođenu bebu (naravno, ne sve odjednom). Djeci u osnovnoj školi treba od devet do jedanaest sati spavanja. Odrasli trebaju spavati sedam do devet sati tijekom noći.

Manje od šest sati nikako nije dobro, a ima, doduše vrlo malo, odraslih kojima je za regeneraciju potrebno i do deset sati spavanja. Oni koji su odmorni tek nakon više od deset sati spavanja možda spavaju nemirno, tako da se tijelo ne može dovoljno regenerirat za osam sati. To može biti znak nekog poremećaja. Znanstvenici na Sveučilištu u Cambridgeu također su otkrili da ljudi koji spavaju više od osam sati tijekom noći imaju veći rizik od moždanog udara.

Šta se događa ako osoba uopće ne spava?

Prekidanje sna ili nedozvoljavanje nekome da zaspi nije bez razloga jedna od metoda za mučenje ljudi. Ipak, pod nadzorom znanstvenika, dobrovoljci su već nekoliko puta ostajali budni - do deset dana. Što duže čovjek ne spava, to ima više problema: temperatura tijela pada, slabe koncentracija i percepcija, javlja se apatija i djelimičan ili potpuni gubitak kognitivne i motoričke kontrole. Već početkom druge noći bez sna, tijelo se ponaša kao da imamo 0,85 promila alkohola u krvi.
A oko pitanja ubija li kronični nedostatak spavanja, znanstvenici nisu sasvim suglasni - zavisi od tumačenja uzroka smrti. Kod vrlo rijetke smrtonosne obiteljske nesanice, na primjer, pacijent koji skoro uopće ne spava umire nakon oko šest do 30 mjeseci. Međutim, neposredni uzrok smrti u ovim slučajevima je višestruko otkazivanje organa.

Šta nam otežava da zaspimo i remeti naš san?

Mnogi znaju, ali se toga ipak ne pridržavaju: što je moguće duže prije spavanja pametni telefon treba ostaviti van domašaja. Najbolje bi bilo kada uopće ne bi bio u spavaćoj sobi! Plavo svjetlo displeja znatno nas ometa da zaspimo. Naše oči signaliziraju mozgu da ostane budan. Zbog toga se proizvodi manje melatonina koji kontrolira naš ritam dana i noći i time značajno doprinosi mirnom snu. Osim toga, mi smo mentalno aktivni kada pišemo mejlove ili smo na društvenim mrežama. A tko nije opušten, teže mu je zaspati.

Alkohol i kofein takođe treba izbjegavati što duže pre spavanja. Naravno da buka i previše svjetlosti u spavaćoj sobi ne doprinose mirnom snu.

Kako dobro spavati?

Bez mobilnih telefona u spavaćoj sobi, to smo već razjasnili. Pored toga, ako je moguće, spavajte u posebnoj, spavaćoj sobi u kojoj nije radni prostor ili televizor. Tko uvijek ide u isto vrijeme na spavanje - čak i vikendom - ima bolje šanse brzo zaspati. Pored toga, jastuk i madrac trebaju biti udobni i optimalno podupirati glavu i tijelo. A ako je još mirno, mračno i između 15 i 18 stupnjeva Celzijusa, imate najbolje uvjete za dubok, miran i okrepljujući san.