Karta u jednom smjeru od Moskve do Beograda

Društveni centar „Krov" nalazi se u potkrovlju zgrade u centru Beograda. Ovdje se obično sastaju aktivisti alternativnih kulturnih inicijativa. Kada smo ih posjetili, zatekli smo 30-ak mladih žena i muškaraca kako sjede na sklopivim stolicama ispred improvizirane pozornice: govori se ruski. Tko želi, dobiva mikrofon i može pjevati.

„Iz Moskve sam stigao u travnju, i to s kartom u jednom smjeru za mene, moje suradnike i moju mačku“, kaže za DW Ilja Pinsker, koji je organizirao susrete „Otvoreni mikrofon". On zajedno s glumcima vodi studio koji proizvodi audio sadržaje, od glazbe do reklama. 

„Od napada na Ukrajinu 24. veljače situacija u Rusiji je postala sve nepodnošljivija. Jednostavno smo morali otići", kaže Ilja. On i njegovi prijatelji i kolege podržali su Ukrajince preko Telegrama i drugih servisa - odmah nakon invazije. „Na primjer, netko od nas je jednoj mladoj djevojci preko chata pokazao kako treba voziti da bi mogla izvući svoju obitelj iz ratne zone. Njena majka je imala napad panike i nije mogla voziti."

Takve aktivnosti se u Putinovoj Rusiji smatraju izdajom, a izdajnicima prijeti i nekoliko godina zatvora. Unatoč tome, za Ilju nije dolazilo u obzir da ne poduzme ništa protiv rata u Ukrajini. „Ovaj sukob me se jako tiče, jako me dotiče. Mnogi moji prijatelji i kolege su iz Ukrajine, tamo su njihovi rođaci, neki imaju čak i ukrajinske putovnice. Moram nekako pomoći tim ljudima", objašnjava on. Ali poslije samo nekoliko tjedana postalo je jasno da su takve aktivnosti u Rusiji previše rizične. 

„Svakim danom je rastao strah da će nam jednom netko zakucati na vrata. Još od aneksije Krima 2014. režim je bio sve agresivniji. Naravno da je još gore, sada kada Putin vodi rat", priča Ilja.

Preko 1.000 novih ruskih firmi

Ali zašto baš u Srbiju? Vlada u Beogradu je doduše osudila agresorski rat Rusije – ali ne podržava sankcije režimu u Moskvi. Zbog srodnih jezika i pravoslavlja, veliki dio srpske javnosti osjeća se povezan s Rusijom, i nije samo ekstremna desnica ta koja otvoreno podržava Putinov rat.

Unatoč tome, procjenjuje se da se od kraja veljače u Srbiju doselilo 30.000 do 50.000 ruskih državljana. Službenih podataka nema, ali jedno je sigurno: od početka rata protiv Ukrajine deseci tisuća Rusa su otvorili račune u srpskim bankama. A u Privrednoj komori Srbije registrirano je preko 1.000 firmi, uglavnom u IT sektoru, čiji vlasnici imaju ruske putovnice.

Rusi mogu u Srbiju bez vize

„Odabrala sam Srbiju jer je to jedna od rijetkih zemalja u koje se može ući bez vize s ruskom putovnicom", objašnjava Moskovljanka Katja Hazina (34) i nastavlja: „Ali ako to ostavimo po strani, naravno da je prilično šizofreno što sam ja, kao Putinova protivnica, završila baš u zemlji u kojoj ima mnogo ljudi koji podržavaju režim u Rusiji. No to mogu podnijeti jer znam da to nije ništa u usporedbi s teškoćama kroz koje moraju prolaziti ljudi koji bježe od borbi u Ukrajini."

U Rusiji je Katja radila u feminističkoj izdavačkoj kući. Godinama je redovito prosvjedovala protiv Putinovog režima. U Beogradu se pridružila „Ženama u crnom", nevladinoj organizaciji koja je još devedesetih prosvjedovala protiv ratova u bivšoj Jugoslaviji – a od kraja veljače prosvjeduje protiv agresorskog rata Rusije protiv Ukrajine. I Putinove pristaše u Srbiji redovito demonstriraju – za rat Moskve i pobjedu Rusije.

„Totalno neznanje o Rusiji"

„Čudan je odnos Srba prema Rusiji“, kaže Katja. Rijetko tko uči ruski, rijetko tko je ikada bio u Rusiji. Ljubav mnogih Srba prema Rusiji je uglavnom zasnovana na neznanju o životu u Rusiji – da ne spominjemo neznanje o razmjerima represije, brutalnosti ruskog režima u Ukrajini, kao i prema vlastitim građanima, ili o tome koliko je propaganda uzela maha."

Ona također kaže da „Srbi ni ne znaju kakve predrasude mnogi Rusi imaju prema njima - na primjer da su radnici koji dostavljaju hranu vrlo spori i da im je životni standard vrlo nizak". Katja nema baš lijepo mišljenje o mnogim svojim sunarodnjacima u Beogradu. 

„Od desetaka tisuća Rusa u Beogradu samo njih 50 do 100 redovno dolazi na naše prosvjede“, rekla je ona za DW. „Većina Rusa je došla u Srbiju jer Spotify i Netflix više ne rade u Rusiji“, dodaje ona razočarano. „Među njima je jako, jako mnogo apolitičnih ljudi."

Ne vole svi Srbi Ruse

Facebook grupa „Rusi, Ukrajinci, Bjelorusi i Srbi zajedno protiv rata“ ima samo 3.624 člana. „Ali to ne znači mnogo“, objašnjava administrator te grupe Peter Nitkin i dodaje: „Većina u našoj grupi su Srbi ili dolaze iz drugih zemalja regije Zapadnog Balkana." Glavna svrha prisustva na Facebooku je informiranje srpske javnosti o aktivnostima protiv rata u Ukrajini u koje su uključeni Rusi. Nikitin to naziva „kontrapropagandom“.

Srpskoj javnosti su prijeko potrebne informacije o Rusima i Rusiji – jer pored rasprostranjene rusofilije, u Beogradu brzo naiđete i na ljude koji gaje ogromnu averziju prema svemu što dolazi iz bivšeg Sovjetskog Saveza. 

Konobar u restoranu Mala Slavija, na primjer, „mrzi podjednako i Ruse i Ukrajince”: „Oni nemaju manire i misle da zato što imaju para, mogu sebi sve dozvoliti", naglašava on. On ne može vjerovati da u Srbiji ima i ljudi iz postsovjetskih država za koje to ne vrijedi.

Mnogim Srbima smeta i to što došljaci iz Rusije opterećuju tržište nekretnina. Ono je u Srbiji relativno malo, jer je većina građana stanove u kojima živi otkupila nakon pada socijalizma. I prije početka rata u Ukrajini u Beogradu je bilo premalo stambenog prostora. 

„Okupiraju li Rusi Beograd?" pitao se tabloid Blic u travnju 2022. „Rusi kupuju stanove i vikendice i ne mare za cijenu“, navodi se u članku Blica. Agenti za nekretnine kažu da su stanarine u Beogradu sada duplo veće nego prije nego što je Rusija napala Ukrajinu.

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu