Komentar: Izbori u Poljskoj - crkva, patriotizam i pokloni

Pravo i pravda (PiS) je u socijalnom pogledu populistička, a u nacionalnom tvrdo konzervativna stranka. U tome je tajna što je poboljšala rezultat s 37,6 posto od prije četiri godine na 45 posto u prošle nedjelje.

Najjača oporbena stranka je liberalno-konzervativna Građanska platforma. Noviteti su veliki povratak Ljevice koja će biti druga najznačajnija oporbena stranka u parlamentu kao i rekordna izlaznost od 61 posto – to je dokaz da su i vladajući i oporba uspjeli pokrenuti svoje biračko tijelo.

Veliki uspjeh PiS-a je iznad svega nagrada za izdašnu socijalnu politiku. Jaroslawu Kaczynskom i ekipi je uspjelo osvojiti često zanemarenog „malog čovjeka“ iz manjih gradova i sela, čovjeka koji se osjeća pregaženim u tranziciji.

Dječji doplatak, trinaesta i četrnaesta mirovina, porezne olakšice za mlade i minimalna plaća za sve upotpunjeni su neprestanom patriotskom retorikom. To je bio recept velikog bosa Kaczynskog za ove izbore. Računica je bila točna.

Uvjerljiva pobjeda populista ne bi bila zamisliva bez podrške moćne Katoličke crkve. Nastavlja se alijansa „prijestolja i oltara". Odgovor na to je povratak antiklerikalne ljevice na političku scenu. Iskustvo iz drugih katoličkih zemalja poput Španjolske pokazuje da ovakva alijansa dugoročno može imati fatalne posljedice po crkvu.

Uspjeh Kaczynskog je ujedno šamar oporbenoj Građanskoj platformi koja je poslije izbornog debakla 2015. godine propustila priliku da se obnovi kadrovski i programski. To se sada gadno osvetilo. Jedina utjeha oporbi je to da PiS u drugom domu parlamenta, Senatu, nije osvojio većinu; oporba neće, istina, moći u gornjem domu srušiti zakonske prijedloge PiS-a, ali će ih moći usporiti.

Nova uvjerljiva pobjeda PiS-a može imati teške posljedice po demokraciju i vladavinu prava u Poljskoj. Opravdan je strah da će Poljska mutirati u„iliberalnu“ demokraciju, u neku vrstu poluautoritarne države.

Prve četiri godine vladavine pokazale su da istinski poljski moćnik Jaroslaw Kaczynski želi ovladati neovisnim institucijama poput pravosuđa, ali i medijima. Njegov ratoborni politički nastup onemogućava kompromise s oporbom koji bi trebali biti dio demokratske kulture. Otuda uvijek previsoka temperatura političkih sukoba čije posljedice mogu biti opasne.

Jak mandat koji su birači dali PiS-u znači da će Poljska ostati težak partner cijelom EU-u i, pojedinačno, Njemačkoj. Ukoliko PiS, kao što je najavio u izbornom programu, ustraje u spornim reformama pravosuđa i medijske scene, to će sigurno donijeti novo zatezanje odnosa s Europskom komisijom.

U izbornom programu se našao i zahtjev Njemačkoj za ratnom odštetom. Tu će Berlin morati pokazati da razumije Poljake i ponuditi odgovor drugačiji od klasičnog: „Za nas je stvar svršena."

Jedno je izvjesno: i Berlin i Bruxelles moraju se pomiriti sa činjenicom da će još četiri godine imati pred sobom nezgodnu i svađalačku vlast u Varšavi.