1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a
Zdravlje

Koronavirus: Europa trajno zaključana?

Stephanie Höppner
15. siječnja 2021

Brojne europske zemlje su već prije više tjedana zbog brzog rasta broja inficiranih koronavirusom uvele mjere ograničenja. Zasad nema naznaka da bi zaključavanje moglo brzo prestati.

https://p.dw.com/p/3nuZr
Köln. Jedna žena s maskom na ulici.
Köln. Zbog lockdowna su ulice prazne.Foto: Ying Tang/NurPhoto/picture alliance

Brojne europske zemlje su zbog korona-pandemije ponovo već tjednima u lockdownu. Iako mjere ograničenja dovode do zaustavljanja širenja epidemije i smanjenja broja novoinficiranih, ne nazire se kraj mjera ograničenja. Evo nekoliko primjera.

Njemačka: lockdown do Uskrsa?

Mjere ograničenja su u Njemačkoj zapravo trebale trajati samo do Božića, tako su obećavali političari. Ali to se nije dogodilo. Naprotiv. Umjesto lockdowna light je uveden strogi lockdown jer je broj novoinficiranih i dalje bio velik. Zatvaranje trgovina na malo, svih osim onih koje prodaju hranu, kao i većine uslužnih djelatnosti produženo je do 31. siječnja 2021. A zatvorene su i škole i dječji vrtići.

Savezna kancelarka Angela Merkel je u utorak govorila o „osam do deset teških tjedana" pred kojima se nalazi Njemačka. Upozorila je osobito na opasnost mutiranog virusa. Kad će mjere ograničenja moći biti ublažene zasad nije jasno. Socijaldemokratski stručnjak za zdravstvo Karl Lauterbach zacrtao je kao cilj smanjenje sedmodnevne incidencije na 25, a ona trenutno iznosi oko 165 na stotinu tisuća stanovnika.

Učenica za stolom kod kuće
Učenje na daljinu nije se pokazalo osobito uspješnimFoto: Kira Hofmann/dpa/picture alliance

Nizozemska: na vidiku stroža pravila

Unatoč lockdownu i u Nizozemskoj se broj novih infekcija slabo smanjuje. Ta je zemlja jako pogođena pandemijom. Sedmodnevna incidencija je krajem prosinca po navodima europske ustanove za borbu protiv zaraznih bolesti iznosila 760 na 100.000 stanovnika.

Škole i trgovine će zato vjerojatno ostati zatvorene još tri tjedna, odlučeno je u ponedjeljak.

Već sredinom prosinca je Nizozemska uvela stroge mjere ograničenja. Sad bi te mjere mogle biti postrožene – iako se s raznih strana zahtijeva da barem osnovne škole ponovo počnu raditi. „Ako se ne nastavi lagano smanjivanje broja novoinficiranih i zemlju preplavi mutirani virus iz Engleske, onda će vjerojatno slijediti strože mjere", kaže virolog Menno de Jong u izjavi za televizijsku postaju AT5. Već prošlog tjedna je utvrđeno da je više od 50 ljudi inficirano mutiranim virusom.

Austrija: prijepor oko nastave

Od kraja prosinca u Austriji vrijede ponovo stroža pravila, već treći lockdown je započeo 26. prosinca. Trgovine su zatvorene osim onih koje prodaju osnovne potrepštine za život, kontakti su ograničeni. Cilj je smanjenje incidencije na ispod 100, a ona trenutno iznosi prosječno 163 na 100.000 stanovnika i po navodima stručnjaka niti se povećava niti smanjuje.

U školama je zapravo 18. siječnja trebala ponovo početi nastava. Ali trenutno sve ukazuje na produžetak lockdowna. Prema navodima austrijskih dnevnih novina kancelar Sebastian Kurz se navodno izjasnio za produženje lockdowna za najmanje tjedan dana, a raspravlja se i o zatvaranju škola do sredine veljače.

Vojnik zaustavlja promet na cesti
U crvenim zonama u Italiji vrijede najstroža pravila Foto: picture-alliance/Zuma Press/C. Furlan/LaPresse

Italija: podijeljena u zone

Italiju je proljetos teško pogodila korona-pandemija. Mjesecima je trajao lockdown. I ove zime je ta zemlja uvela stroge mjere ograničenja. Sad pomno prati u kojim dijelovima zemlje je broj novih infekcija velik. Ako je sedmodnevna incidencija veća od 250 na 100.000 stanovnika tu se regiju proglašava „crvenom zonom" u kojoj vrijedi stroga zabrana izlaska, u kojoj su zatvoreni hoteli, ugostiteljski objekti i škole. Prosječna incidencija u Italiji je trenutno 203.

Tračak nade daje podatak da je već cijepljeno više od pola milijuna ljudi po čemu Italija prednjači u cijeloj Europi. Na cijepljenje je čak pozivao i vrhovni poglavar Katoličke crkve papa Franjo.

Irska: treći lockdown

Trenutno je osobito pandemijom pogođena Irska. U vrijeme Došašća i Božića osjetno se povećao broj novih infekcija, a nova varijanta virusa bi stanje mogla pogoršati. Sedmodnevna incidencija je vrlo visoka: po medijskim navodima irski prosjek je 1291 novozaraženi na 100.000 stanovnika (stanje 9. siječnja). Neke regije kao Monaghan i Louth imaju i dvostruko veću incidenciju.

Pred kraj godine je predsjednik irske vlade Micheal Martin ponovo proglasio lockdown – ovaj put za najmanje mjesec dana. Nova pravila su djelomice stroža nego u Njemačkoj, privatni posjeti su primjerice potpuno zabranjeni. Iznimke su samo svadbe na kojima može biti do šest osoba i pogrebi na kojima smije biti do deset osoba. Sportom se na otvorenom smije baviti samo u krugu pet kilometara od mjesta stanovanja. Sve trgovine i uslužne djelatnosti koje nisu nužne za život su zatvorene.

Znak za rastojanje u tramvaju u Stockholmu
Švedska je dosad izlazila na kraj preporučujući držanje rastojanjaFoto: Alexander Farnsworth/picture alliance

Švedska: predstoji promjena kursa

Ova skandinavska zemlja je bila poznata po svom spornom posebnom držanju u pandemiji. Dok su u proljeće 2020. brojne europske zemlje potpuno blokirale javni život, Šveđani su se pouzdavali u razboritost vlastitog pučanstva. To nije potpuno uspijevalo. Broj infekcija je rastao. Trenutno je sedmodnevna incidencija u rijetko naseljenoj Švedskoj 515 novih infekcija na 100.000 stanovnika.

U Švedskoj još uvijek ne govore o lockdownu, ali vlada bi mogla odmah uvesti stroge mjere i zatvoriti trgovinske centre i teretane – ako hoće. Novi zakon o pandemiji koji to omogućuje prihvaćen je u petak po hitnom postupku. Švedski mediji govore o „demokratskom izvanrednom stanju" (Dagens Nyheter) ili o „jedinstvenom prebacivanju vlasti" (Svenska dagblatet). Koje će mjere švedska vlada stvarno uvesti pokazat će idući tjedni.