Kriza vlade u Bugarskoj zbog Južnog toka

Bugarska vlada se nalazi u teškoj krizi. Oporba podnosi zahtjeve za glasovanjem o povjerenju vladi premijera Plamena Orešarskog - idućeg tjedna bi trebao biti određen datum za prijevremene izbore. Problemi vlade koju predvode socijalisti povezani su, po mišljenju stručnjaka, s plinovodom Južni tok. U bugarskoj javnosti nastao je dojam da je Sofija popustila pod pritiskom Zapada i odustala od projekta koji je za samu Bugarsku vrlo unosan.

Europska komisija je prošlog tjedna zbog sudjelovanja u izgradnji plinovoda Južni tok protiv Bugarske pokrenula kazneni postupak. Zato je Sofija zasad obustavila radove na dijelu toga plinovoda kroz Bugarsku. U Bruxellesu su izrazili sumnju da je dodjela poslova u vezi s tim projektom provedena u skladu s pravom EU-a. Ruski koncern Gazprom, naime, kontrolira 50 posto ukupne plinovodne mreže Južnog toka, uključujući i čitav plinovod kroz Bugarsku. To je u suprotnosti s takozvanim trećim energetskim paketom EU-a: suština toga propisa je da se odvoji proizvodnja plina od transporta i opskrbe kućanstava, kako se ne bi sprječavalo tržišno natjecanje.

Osim toga, građevinski nalog je u Bugarskoj dobio konzorcij koji predvodi rusko poduzeće Strojtransgaz (STG). Bivša tvrtka-kćer ruskoga Gazproma na popisu je poduzeća protiv kojih su Sjedinjene Države uvele sankcije zbog ruske uloge u sukobu u Ukrajini. Nakon razgovora s trojicom američkih senatora, bugarski premijer Plamen Orešarski je objavio zamrzavanje radova na projektu Južnog toka dok prigovori Europske unije ne budu otklonjeni. Istovremeno su se dvije vladajuće stranke u Bugarskoj, socijalisti (BSP) i stranka turske manjine DPS, izjasnile za prijevremene izbore - samo godinu dana nakon što je vlast preuzela vlada premijera Orešarskog.

Unosan posao za Bugarsku

Sudjelovanje u Južnom toku Bugarskoj bi omogućilo dobivanje popusta za ruski plin. S druge strane, porasla bi sigurnost opskrbe plinom jer plinovod zaobilazi Ukrajinu. Bugarska je ovisna o ruskom plinu. 90 posto potreba te zemlje pokriva se ruskim plinom. Aktualni prijepor Rusije i Ukrajine oko plina u Sofiji izaziva strah da bi ponovo, kao u prošlosti, moglo doći do nestašice plina.

Od Južnog toka Bugari, osim toga, očekuju investicije u milijardskim iznosima i tisuće novih radnih mjesta. Zato u toj najsiromašnijoj članici EU-a većina ljudi podržava projekt Južnog toka - i protivi se politici Bruxellesa prema njemu. Jedan istaknuti politički promatrač iz Bugarske, koji želi ostati neimenovan, kaže u razgovoru za DW: "EU nema novca da podupre Ukrajinu u prijeporu s Rusijom oko plina. Upravo zato Bruxelles želi zaustaviti gradnju Južnog toka da bi Rusiju ucjenjivao i zadržao tranzit preko Ukrajine. Negativne posljedice imat će na kraju krajeva samo Bugari. A Južni tok će se možda ipak graditi, možda preko Turske, koju ne brine pritisak EU-a." O "ucjeni" je govorio i zamjenik predsjednika Vanjskopolitičkog odbora Dume Leonid Kalašnjikov. "Blokadom Zapad ima u rukama adut koji je jači nego sve dosadašnje sankcije protiv Rusije", kaže ovaj ruski političar.

Leševi u podrumu?

Bugarska vlada je u prijeporu oko Južnog toka prebrzo popustila, smatra politolog Ognjan Minčev, predsjednik bugarskog odjela Transparency Internationala. "Plamen Orešarski je kao premijer doživio neuspjeh. On nije smio jednostavno odustati od Južnog toka, nego je trebao s ruskom stranom dalje pregovarati o uskladivosti projekta s propisima Europske unije." Minčev je uvjeren da bugarska vlada u vezi s Južnim tokom ima "puno leševa u podrumu" i da zbog toga odbija objavljivanje dokumenata o pregovorima s Moskvom. Minčev, kao i drugi bugarski promatrači koji još oštrije kritiziraju taj projekt, pretpostavlja da su ti dokumenti namjerno formulirani tako da omogućavaju korupciju prilikom dodjele javnih radova. U Sofiji kruži čak interpretacija sadašnje krize vlade, koja zvuči zavjerenički, kaže Ognjan Minčev. Prema njoj su dva dosadašnja koalicijska partnera kolač tako podijelila da bi socijalisti, koji su bliski Moskvi, mogli od toga profitirati financijski, a manji koalicijski partner DPS dobiti novac od EU-a, za koji su uglavnom mjerodavni ministri iz DPS-a, kaže ovaj politolog.

O Južnom toku i opskrbi energijom bit će govora i prilikom aktualnog putovanja bivšeg premijera Bojka Borisova po SAD-u. Taj konzervativni političar, koji ima dobre izglede da se nakon prijevremenih izbora ponovo vrati na vlast, već vrbuje partnere za američke investicije u bugarske plinske projekte na Crnom moru. On se time, prema želji Zapada, okreće od Južnog toka - iako je upravo on potpisao ugovor s Moskvom.