„Ne mogu nadoknaditi Srbiji to što je izgubila rat“

Kosovski premijer Albin Kurti optužio je Beograd da je natjerao Srbe s Kosova da se povuku iz kosovskih institucija uz pomoć „manjine koja radi u ime Beograda, maltretirajući Srbe na Kosovu".

„Nekoliko automobila Srba s Kosova je spaljeno od strane te grupe, jer su preregistrirali automobile na RKS tablice, i Beograd je to podržao. Dakle, Beograd ima destruktivan stav. A imajući u vidu rusku invaziju na Ukrajinu i tamošnju vojnu agresiju, a i to da je Beograd na strani Kremlja, oni su prilična prijetnja našoj zemlji", rekao je Kurti.

„Deseci tisuća Srba su već preregistriralo automobile"

Na Kosovu je, prema njegovim riječima, do sada izdato oko 1.100 upozorenja vozačima da voze automobile s nelegalnim tablicama. On, međutim, kaže da policija ni u jednom slučaju nije naišla na pritužbe građana, te da je to dokaz da srpsko stanovništvo na Kosovu surađuje s kosovskim institucijama.

„U srpskoj manjini postoji mala ekstremistička manjina koja odbija promijeniti registracije, ali radi se samo o nekoliko tisuća njih. A nekoliko desetaka tisuća je već preregistriralo automobile", rekao je Kurti. „Nažalost, oni su opasni jer imaju podršku Beograda, financijsku i političku. To su ilegalne strukture koje su kriminalizirane posljednjih godina. Njima se bavi pravna država, a ne ja."

Kurti je najavio da će na sjeveru Kosova biti zaposleno još policajaca kako građani ne bi trpjeli zbog ostavki kosovski Srba u policijskim redovima. „I gdje god su gradonačelnici podnijeli ostavke, nema nam drugog načina nego da idemo na nove izbore u tim općinama i da biramo nove, jer to je naša Ustavna obaveza", dodao je Kurti.

„Ne mogu da prihvatim udruživanje na osnovu etničkog identiteta"

Kriza na sjeveru nije, međutim, rezultat odluke o registarskim tablicama, smatra Kurti. On tvrdi da je Beograd izazvao krizu kako bi skrenuo pozornost s odluke da ne prihvati francusko-njemački prijedlog za rješenje kosovskog pitanja.

Stav Kosova, s druge strane, je da je prijedlog dobra osnova za nastavak razgovora, ali Kurti inzistira na tome da međusobno priznanje mora biti središnja točka.„Ovaj prijedlog predviđa i razgovore o pravima manjina, i to je prostor u okviru kojeg Beograd može izraziti zahtjev za onim što oni nazivaju Zajednicom općina s većinskim srpskim stanovništvom, kao način da se riješi pitanje srpske manjine", kaže kosovski premijer.

Zajednica srpskih općina u formatu koji traži Beograd za njega ostaje neprihvatljiva. „Ne mogu prihvatiti udruživanje na temelju etničkog identiteta", rekao je Kurti u razgovoru za DW. „Ako se formiraju savezi općina na Kosovu koje se udružuju u razvojne svrhe, to bi bilo prihvatljivo. Ali da se savezi stvaraju prema etničkom identitetu, to naš Ustav ne dozvoljava."

Kurti je dodao i da u Europskoj uniji ne postoji država koja manjinama daje više prava od Kosova. „Problem su pojedini političari, čelnici koji žele da Srbija dobije neku vrstu odštete za gubitak rata na Kosovu prije 23 godine. Ali je ne mogu nadoknaditi Srbiji to što je izgubila rat, jer je NATO intervenirao kako bi zaustavio genocid Srbije na Kosovu", rekao je Kurti i zaključio da će pomirenje doći kada se Beograd konačno distancira od Miloševića i Putina.

Srbija traži formiranje Zajednice općina pozivajući se na Sporazum iz Bruxellesa iz 2013. kojeg su potpisali tadašnji premijeri Srbije i Kosova Ivica Dačić i Hasim Thaci.

ll/sk

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu