Preregistracija na Kosovu – ignoriranje realnosti na terenu

Vlada Kosova odbila je zahtjev SAD-a i Europske unije da rok za preregistraciju srpskih KM registarskih oznaka na kosovske RKS bez kaznenih mjera produži za još deset mjeseci, ali međunarodna zajednica izgleda još uvijek nije spremna prihvatiti takav odgovor. Ipak, najnovijom odlukom o faznom ukidanju KM registarskih oznaka odgođena je potencijalna eskalacija, čini se za tri tjedna. Odgođena, ne i eliminirana kao opasnost.

Kosovski premijer Albin Kurti počeo se obračunavati sa srpskim KM (Kosovska Mitrovica) registarskim oznakama u rujnu 2021., kada je bez najave pokušana konfiskacija tih tablica u općinama na sjeveru, gdje jedino i prometuju vozila s takvim oznakama na Kosovu. Nakon desetak dana potpune blokade cesta i barikada, Beograd i Priština dogovorili su se u Bruxellesu da se o tom pitanju dogovore do travanja 2022.

Pregovori su propali, a vlada Kosova najavila je dvomjesečnu mogućnost preregistracije KM vozila registriranih u srpskom sustavu na RKS oznake u kosovskom sustavu. Bez koordinacije s Beogradom i s dodatnim procedurama za kretanje preko prijelaza, provedba te odluke izazvala je organiziran, a prema vrlo raširenom uvjerenju oružan otpor dijelova srpske zajednice na barikadama.

Potencijal za nasilje alarmirao je međunarodnu zajednicu na Kosovu te se u ponoćnim satima 31. srpanja od Kosova zatražilo da provedbu odluke o preregistraciji i izdavanju dokumenta o ulazu/izlazu – odgodi. Prijedlog je prihvaćen, barikade povučene, ali je novi pokušaj opet propao, barem u dijelu koji se odnosio na preregistraciju.

Rok za dvomjesečno razdoblje preregistracije oko 9.000 vozila sa srpskim oznakama za gradove na Kosovu, koji Beograd nije podržao, završava danas (31. 10. 2022.), sa svega dvadesetak preregistriranih automobila. Kako sada stvari stoje, oni koji imaju automobile s KM oznakama, usprkos zahtjevima SAD-a i EU-a da im se da još deset mjeseci, od utorka 1. studenoga će najprije dobivati opomene, a od 21. studenoga bit će kažnjavani ako s tim vozilima budu sudjelovali u prometu. Od 21. siječanja 2023. izdavat će im se probne RKS oznake koje će važiti dva mjeseca, a od 21. travanja 2023. takvih KM oznaka više neće biti na Kosovu, priopćeno je na sjednici vlade Kosova u petak.

SAD i EU ne prihvaćaju „ne" kao odgovor

Odluka poteže brojna pitanja, a ključno je što to zapravo znači „finalna faza“ provedbe odluke? Istovremeno, čini se da SAD i EU nisu spremni pomiriti se s odgovorom kosovske vlade, pa usprkos jasnoj poruci i dalje pozivaju Kosovo da izmijeni svoj pristup i tranziciju provede u skladu sa sporazumom o preregistraciji iz 2016.

Caleb Waugh iz nevladine organizacije „Aktiv" iz Sjeverne Mitrovice navodi da pritisak međunarodne zajednice, oporbe, ali i frakcija unutar „Samoodređenja" da odluku izmijeni neće jenjavati. Ipak, za Kurtija bi, smatra on, izmjena odluke mogla biti nemoguća misija: „Čini se da je Kurti založio dosta vlastitog kredibiliteta i političkog kapitala u održavanje čvrste pozicije prema KM tablicama i zato će mu, posebno imajući u vidu odsutnost bilo kakvog drugog znatnog političkog uspjeha, biti teško opravdati bilo što što se može protumačiti kao kapitulacija", kaže Waugh za DW.

Nisu bile od pomoći ni poruke međunarodne zajednice koja od travanja signalizira da je odluka vlade Kosova o ukidanju KM tablica legitimna i u skladu sa sporazumom iz 2016., ali da način provedbe nije adekvatan. Za mnoge na Kosovu takva poruka nema smisla i doživljava se kao pokušaj udovoljavanja Srbiji koja prijeti nasiljem na Severu.

Ojačana atmosfera neizvjesnosti

Dodatne argumente takvim interpretacijama dalo je i paljenje tri automobila preregistrirana s KM na RKS oznake u Leposaviću. Za ljude koji pak žive na sjeveru, takvo viđenje je previše pojednostavljeno.

„Važno je podsjetiti da je prva odluka vlade donesena jednostrano, u potpunom odsustvu dijaloga ili čak i najosnovnijih konzultacija sa zajednicom kosovskih Srba. Nejasnoće u vezi s odlukom kao i načinom implementacije, ozbiljno su pojačali psihološki pritisak na Srbe na sjeveru i podigli tenzije", navodi Waugh. Dodaje i da je čak teško razlučiti i koliko je bilo razumijevanja zahtjeva međunarodne zajednice, osim činjenice da su ojačali „hoće li ili ne“ atmosferu neizvjesnosti.

Uz to, posljednji proces preregistracije u 2018., proveden uz prešutnu suglasnost Beograda i u koordinaciji sa „Srpskom listom", rezultirao je sa svega oko 400 preregistracija, iako je trajao godinu dana, a podrazumijevao i izbor između KS i RKS oznaka. Ovaj aspekt problema, odnosno nespremnost srpske zajednice na sjeveru Kosova da se integrira, naširoko se ignorira u kosovskoj javnosti, a u korist interpretacije o općem „zastrašivanju građana na sjeveru od strane organiziranih kriminalnih grupa".

„Kritike kosovske oporbe prema Kurtiju isključivo su zasnovane na njegovom neuspjehu da očuva ono što oni vide kao ključna savezništva s dijelovima međunarodne zajednice. Te kritike se nikako ne mogu sagledati kao želja da se prema srpskoj zajednici zauzme pomirljiviji stav, već isključivo kao briga za odnose s međunarodnom zajednicom“, kaže Caleb Waugh.

Malo tko vjeruje u realne posljedice odbijanja poslušnosti

Međutim, iako međunarodna zajednica nastoji „kupiti više vremena kako bi Beograd i Priština došli do zajedničkog dogovora o ovom problemu“, Waugh smatra da ozbiljne posljedice po Kosovo zbog odbijanja zahtjeva ipak nisu neminovne. „Najočigledniji rizik jest odbijanje vizne liberalizacije, što bi u očima albanske javnosti bio ogroman neuspjeh vanjske politike. U ovom trenutku to je najveća ’mrkva’ koju međunarodna zajednica ima – a pitanje je sada do koje mjere su ti akteri, prije svega Europska unija, spremni kazniti kosovsku vladu", kaže on i dodaje da jest jasno da je nezadovoljstvo Kurtijem veliko, ali ne i da je međunarodnoj zajednici „prekipjelo".

„Usprkos svemu što smo čuli prošlog tjedna, moramo ipak uzeti u obzir tu činjenicu da je najnoviji izvještaj Europske komisije bio prilično pohvalan, tako da uopće nije zajamčeno da će se vlada suočiti s bilo kakvim ozbiljnijim posljedicama“, zaključuje Waugh.

S druge strane, na drugu fazu nove odluke vlade Kosova – izricanje novčanih kazni za vlasnike vozila registriranih na KM koji sudjeluju u prometu – Srpska lista najavila je „snažan demokratski odgovor". Što bi konkretno taj odgovor mogao biti, imaju tri tjedna da smisle. Za toliko je i odgođena nova eskalacija. Odbijanje srpskih policajaca iz Regije Sjever da izriču takve kazne, mogao bi biti jedan od odgovora.

U svakom slučaju, daljnje pretvaranje tog inače tehničkog pitanja u identitetsko, postaje skoro neminovno. Rasplet po varijanti „Nema predaje, KM ostaje“, ili ukidanje „Miloševićevih tablica“, sada je već preteča odgovora dvije strane na njemačko-francuski prijedlog za novi okvir dijaloga. Jer, bez mirnog rješenja tog pitanja, dovodi se u pitanje mogućnost ozbiljnog dijaloga o njemačko-francuskom prijedlogu.