Libija: ruska skupina Wagner napreduje

Godine rata i kaosa, kontinuirani politički zastoj, razorne poplave u rujnu 2023. i nedostatak demokracije učinili su Libiju sklonom utjecaju stranih milicija, poput ruske militantne grupe Wagner.

Wagner ima uporište u Libiji od 2018.

Međutim, prema nedavnom izvještaju londonskog vojnog think tanka Royal United Services Institute (RUSI), Rusija će još više pojačati napore u okviru "Entente Roscolonial" — grupe država koje aktivno traže pomoć Rusije — na Bliskom istoku i u Africi.

Politički podijeljena, ali naftom i zlatom bogata Libija na Sredozemnom moru glavni je kandidat za ovu vrstu novog "ruskog kolonijalizma".

Zemlja je podijeljena između dvije međusobno suprotstavljene administracije od 2014. Zapadni dio Libije je pod upravom Vlade nacionalnog jedinstva, međunarodno priznate privremene vlade uz posredovanje UN-a sa sjedištem u Tripoliju pod vodstvom premijera Abdula Hamida Dbeibaha. Njoj pružaju podršku turske milicije.

Istok zemlje je pod upravom Vlade nacionalne stabilnosti premijera Ossame Hamada, sa sjedištem u Tobruku. Ovu vladu podupire Libijska nacionalna vojska kojom zapovijeda general Kalifa Haftar.

"Ciljevi Wagnera u Libiji su najvećim dijelom dobivanje pristupa prihodima od nafte, više ili manje neizravno kroz potporu Haftarovim oružanim snagama, ali i osigurati pristupiti širem afričkom kontinentu", kaže za DW Tim Eaton, viši znanstveni suradnik londonskog think tanka Chatham House.

"U tom smislu, Libija funkcionira kao mostobran", dodao je Eaton.

Resursi za sigurnost

Wagner grupa osnovana je 2014. Godinama ju je vodio ruski milijunaš Jevgenij Prigožin koji je bio blisko povezan s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom - sve dok nije digao pobunu protiv Kremlja u lipnju 2023.

Dva mjeseca kasnije Prigožin je poginuo u avionskoj nesreći. Od tada je Wagnerova skupina dodijeljena ruskoj vojnoj obavještajnoj službi.

Novi vođa Wagnera general Andrej Averjanov osumnjičen je za nadgledanje ubojstava u inozemstvu i sudjelovanje u destabilizaciji europskih zemalja.

Plaćenici koji su sada pod njegovim zapovjedništvom u Libiji preimenovani su u "Ekspedicijski korpus". "Zamjenom Prigožina s nekim tko je bliži režimu i ima iskustvo u ruskoj obavještajnoj službi, operacije grupe Wagner postale su otvorenije povezane s Moskvom", kaže za DW Hager Ali iz njemačkog think tanka GIGA Institute for Global and Area Studies.

Dok je ranije Kremlj mogao negirati bilo kakvu povezanost s aktivnostima milicije, Averjanov "odbacuje to uvjerljivo poricanje, jer je to sada više izravno proširenje ruskih interesa u Africi i na Bliskom istoku", kaže Ali.

Međutim, Ruslan Suleymanov, neovisni ruski stručnjak za Bliski istok iz Bakua, kaže za DW da nije svaki Wagnerov borac zadovoljan novim vodstvom. "Do danas se vode teški pregovori s bivšim borcima Wagnera o potpisivanju ugovora s ruskim Ministarstvom obrane", rekao je Suleymanov za DW.

Ipak, jedan od prvih ljudi koje je Averjanov susreo u svojoj novoj ulozi prošlog rujna bio je general Haftar. Obje strane ponovno su potvrdile svoju predanost onome što se može sažeti kao dogovor o "sigurnosti resursa", navodi se u izvještaju RUSI-ja.

Wagnerovi borci nastavljaju podržavati Haftara i zauzvrat im je dopušteno da nastave koristiti strateški lociranu zemlju za tranzit oružja, krijumčarenje droge i upravljati s tri libijske zračne baze.

Ove baze omogućavaju Moskvi dopremanje zlata iskopanog u Libiji pod Wagnerovim vodstvom u Rusiju, koja je pod strogim sankcijama zbog agresije na Ukrajinu.

„Wagner je također prevozio prenosive rakete zemlja-zrak, streljivo, gorivo i drugi teret iz Libije sudanskim Snagama za brzu podršku, koje su u ratu sa sudanskim oružanim snagama“, također je navedeno u nedavnoj analizi Hagere Ali iz GIGA-e.

Za Libijce, međutim, Wagnerovi plaćenici u zemlji također znače "ozbiljna kršenja ljudskih prava uključujući mučenje, masovna silovanja i izvansudska ubojstva", zaključila je Europska unija već u prosincu 2021.

Wagner će vjerojatno poremetiti demokratsku tranziciju

Posljednji pokušaj održavanja izbora u Libiji propao je u prosincu 2021. Od tada nijedna strana nije bila u stanju ili željela pristati na korake koji bi prevladali politički zastoj.

U veljači je Abdoulaye Bathily, posebni izaslanik UN-a za Libiju, ponovno pozvao libijske čelnike "da vlastite interese ostave po strani i dođu za pregovarački stol u dobroj vjeri, spremni razgovarati o svim spornim pitanjima". U protivnom, upozorio je, "krhkost njezinih institucija i duboke podjele unutar nacije predstavljaju ozbiljne rizike za stabilnost Libije".

No Hager Ali nema nade da bi se Libija mogla vratiti na demokratski put sve dok je u zemlji Wagner. "Wagner vodi kampanje dezinformiranja na internetu", kaže Ali i dodaje da se Wagner može miješati u pripreme za izbore, zastrašivati birače nasiljem, pa čak i pomoći u lažiranju izbora.

A za Libiju, kako kaže Ali, zemlju u kojoj još uvijek imate političke stranke koje trebaju uspostaviti biračku bazu i donositi odluke o samom izbornom procesu, dezinformacije su jako štetne za integritet bilo kojeg izbornog procesa.