Može li se u Njemačkoj bez trijaže?
18. travnja 2021
Može li se u Njemačkoj dogoditi da, u slučaju smanjenih kapaciteta u bolnicama, liječnici moraju odlučiti kojem pacijentu će dati prioritet, kao što je to bilo u proljeće 2020. u Španjolskoj, Portugalu, Italiji ili Francuskoj? Unatoč porastu broja zaraženih malo je vjerojatno da će do toga doći - procjenjuje Njemačko interdisciplinarno udruženje intenzivne i urgentne medicine (DIVI).
„Unatoč sve većoj popunjenosti kreveta na odjelima intenzivne njege, od početka pandemije nije upražnjavana trijaža", rekao je za DW Jochen Albrecht, glasnogovornik DIVI-a. To je potvrdio i znanstveni direktor intenzivnog registra DIVI-a i pulmolog Christian Karagijannidis u intervjuu berlinskom dnevniku Tagesspeigel: „Dobra vijest je da ćemo zbrinuti sve pacijente i da u Njemačkoj neće biti trijaže."
Priopćenje DIVI-a u ovoj napetoj situaciji je još značajnije s obzirom da u ovom trenutku mnoge bolnice rade na granici kapaciteta. Osim toga, broj raspoloživih kreveta se s 30.000, koliko ih je bilo u lipnju, smanjio na 23.971 (stanje 14. travnja).
Nema osoblja, nema kreveta
Razlog tome je u prvom redu nedostatak osoblja. Od početka pandemije je 9.000 njegovatelja i drugog medicinskog osoblja napustilo tu branšu. Gubitak koji se ne može nadoknaditi ni sve većom imunizacijom liječnika, kao i drugog medicinskog osoblja.
Osim toga, od početka godine po novom kadrovskom ključu na jednog njegovatelja ili njegovateljicu smiju dolaziti samo dva kreveta na odjelima intenzivne njege - do sada su bila dva i pol kreveta. „Mjera je sama po sebi dobra, jer njegovatelji imaju više vremena za brigu o pacijentima", kaže Albrecht. „Ali loša strana ove mjere je da kreveti za koje nema osoblja ostaju nepopunjeni."
Posljedica su sve veće gužve na intenzivnoj njezi. Od raspoloživih 23.917 kreveta već su zauzeta 21.053 kreveta. Oko 12 posto kreveta je još slobodno. Usporedbe radi, na vrhuncu drugog vala pandemije (16.12.2020.) bilo je oko 17 posto slobodnih kreveta.
No unatoč toj napetoj situaciji u Njemačkoj je situacija još uvijek koliko-toliko dobra, u usporedbi s europskim susjedima. U jednoj studiji Privatnih zdravstvenih osiguravatelja (Pkv) uspoređeno je 15 europskih zemalja. Njemačka je sa stopom od 30 kreveta na 100.000 stanovnika na prvom mjestu. Na zadnjem mjestu je Portugal sa 4,2 kreveta. Europski prosjek je 13,1 kreveta na 100.000 stanovnika.
Iskoristiti kapacitete
Kako bi se izbjegla trijaža, u slučaju tzv. uskih grla, bolnice prelaze na rad u izvanrednim okolnostima. To znači da se odlažu svi tretmani pacijenata koji nisu nužni, a pacijenti se prebacuju u bolnice u kojima još ima mjesta.
Organizacija funkcionira po sustavu četverolisne djeteline - znači da je 16 njemačkih pokrajina podijeljeno u četiri regije. Ovaj koncept bi trebao poslužiti da se preopterećene regije i bolnice podrže tako što će pacijenti biti prebačeni u druge regije u kojima ima slobodnih kreveta u bolnicama.
Kako je priopćio Institut Robert Koch, to se radi kako bi se „iskoristili postojeći kapaciteti, da svaki pacijent bude adekvatno zbrinut i da se NIKADA ne moraju davati prioriteti pojedinim pacijentima, čak i ako na lokalnoj razini nastanu 'uska grla'".
No, u medicinskoj profesiji se ipak išlo na sigurno - u slučaju da do trijaže ipak mora doći. Tako je Radna skupina znanstvenih medicinskih stručnih društava (AWMF) 23. travnja prošle godine usvojila smjernice o „odlučivanju o dodjeli resursa intenzivne medicine u kontekstu pandemije covida-19".
Preporuka ili zakon?
Smjernice predviđaju da se za svakog pacijenta mora uzeti u obzir izgled na uspjeh terapije. Kronične bolesti, starost, socijalni aspekt i invaliditet prema DIVI-u nisu legitimni kriteriji za trijažu.
No smjernice su politički sporne. „Ako bi se liječnici držali preporuka stručnih društava, mnoge osobe s invaliditetom skoro ne bi imale nikakve šanse za liječenje koje bi ih održavalo u životu", upozorava zastupnica Zelenih u njemačkom parlamentu Corinna Rüffer. Ona zahtijeva da se to pitanje regulira zakonom.
Njezin kolega iz CSU-a Erich Irlstorfer se zalaže za pragmatično prijelazno rješenje. On želi da se usvoji zakon kojim bi se bolje plaćali prekovremeni sati njegovatelja te financijski atraktivnijim učinilo angažiranje umirovljenih medicinskih radnika.
Pulmolog Karagiannidis iz DIVI-a mu daje za pravo: „Njegovatelji i liječnici su premoreni. To je osnovni problem. To mi zadaje istinske brige."