Nakon revolucije: Ukrajina pred stečajem

Ukrajini nakon svrgavanja s vlasti predsjednika Viktora Janukoviča prijeti bankrot. Rejting agencija Standard & Poor's je u petak (21.2) smanjila kreditni rejting Ukrajine sa „CCC+“ na „CCC”. Trenutni rejting je četiri koraka od ocjene “D” koja se dodjeljuje zemlji koja više ne može ispuniti obveze plaćanja dugova. Ukrajina se nalazi pred stečajem.

Od početka godine je ukrajinska valuta grivnja u odnosu na euro izgubila deset posto svoje vrijednosti, dok se devizne rezerve brzo smanjuju. Posljedica je strelovito povećanja državnog duga budući da je veliki dio kredita zadužen u inozemnim valutama. „Stečaj je vrlo vjerovatan“, kaže Theocaris Grigoriadis, profesor na Slobodnom sveučilištu u Berlinu.

Razlog što se situacija do sada nije pogoršala je to što je ruski predsjednik Vladimir Putin ukrajinskom kolegi Janukoviču u prosincu prošle godine obećao kredit u iznosu od nekoliko milijardi eura. „To je logika ruskog predsjednika jer bi time Ukrajina postala ovisna o Rusiji“, kaže Grigoriadis. Prijeteći stečaj je bio i razlog za Janukovičevo odbijanje potpisivanja Sporazuma o asocijaciji i pridruživanju s EU u studenom 2013. godine. Grigoriadis kaže da je „još tada postojala prijetnja stečaja države te je Rusija bila jedina zemlja koja je bez odugovlačenja ponudila rješenje“.

Novca ima za još šest tjedana

Thomas Baumann, šef odjela za istočnu Evropu u Njemačkoj industrijsko-trgovinskoj komori (DIHK), privrednu situaciju u zemlji ocjenjuje dramatičnom. Bauman ističe da Ukrajina za pokrivanje troškova uvoza robe potrebne za normalno funkcioniranje države ima sredstava za samo još šest tjedana.

Ukrajina inače raspolaže mnogim privrednim potencijalima. Pored prirodnih sirovina kao što su željezna ruda, magnezij, mangan, nikal ili živa, zemlja se ubraja u svjetske izvoznike žitarica. „Ukrajina je zemlja se veoma velikim agrarnim potencijalom“, kaže Grigoriadis. Poljoprivreda je razvijena u središnjem i zapadnom dielu zemlje, dok na istoku dominiraju sirovine i teška industrija. Međutim, ozbiljan problem i jednih i drugih je što Ukrajini nedostaje visokorazvijena industrijska infrastruktura. Zbog toga inozemnim poduzećima teško padaju investicije u ovu istočnoevropsku zemlju. Tome treba dodati i široko rasprostranjenu korupciju i pravnu nesigurnost. Mnoge strukture su zastarjele. Veliki dio infrastrukture potječe iz sovjetskog vremena.

Male plaće i atraktivno tržište rada

Svejedno je i za njemačke firme Ukrajina zanimljiva. Thomas Baumann kaže da osam posto ukrajinskog uvoza potječe iz Njemačke. “Procjenjujemo da je više do 2.000 njemačkih poduzeća aktivno u Ukrajini”, kaže Baumann. Zemlja je zbog jeftine radne snage prije svega zanimljiva za njemačke proizvođače automobila. “Mjesečna plaća u zapadnom dijelu Ukrajine je 200 eura. To je ekstremno niska plaća”, kaže Baumann. Zemlja je međutim za Njemačku privredu zanimljiva i kao tržište: "Prošle godine je zabilježen izvoz u vrijednosti 5,5 milijardi eura. To baš i nije mali iznos", naglašava Baumann.

Oba stručnjaka smatraju da je međunarodna zajednica, a time i Njemačka, obvezna pomoći Ukrajini. „Bilo bi neodgovorno ne pomoći toj zemlji. Zapravo, tako nešto si mi ne možemo priuštiti”, kaže stručnjak za istočnu Europu Baumann. A privredni stručnjak Grigoriadis u ovakvoj, izvanrednoj situaciji, vidi šansu za Europsku uniju. "EU u Ukrajini sada može dokazati svoj dugoročni kredibilitet i na taj način ojačati proeuropske glasove u zemlji”. On smatra da EU, Svjetska banka, Međunarodni monetarni fond i, po mogućnosti Rusija, moraju sjesti za stol i razviti plan o Ukrajini. MMF je za vrijeme Janukoviča odbijao davati kredite jer je zauzvrat tražio stroge reforme. „Za osiguravanje uvjeta MMF-a je potrebna nova vlada“, kaže Baumann. To znači da je potrebno najprije riješiti političku krizu, kako bi se potom moglo pozabaviti gospodarskom. No problem je u tome, što tog vremena zemlja u osnovi uopće nema.