Nijemci u Srbiji zapošljavaju 20.000 ljudi

Njemačka država je Srbiji od 2000. godine doznačila oko milijardu eura pomoći i donacija i u tom pogledu Njemačka je najveći pojedinačni donator Srbije. Ta sredstva su uglavnom uložena u infrastrukturu, energetiku, vodoopskrbu, podizanje kapaciteta lokalnih samouprava, kao i za humanitarne potrebe.

I jedan od najvećih investitora

Njemačka je također i jedan od najvećih investitora u Srbiji. Službeni podaci kažu da je Njemačka uložila oko 1,5 milijardi eura u srpsko gospodarstvo. Procjenjuje se da je ta svota ipak znatno veća, jer se smatra da je čak jedna trećina austrijskih investicija od novca njemačkog podrijetla. Olivera Kiro iz Odbora za ekonomske odnose s inozemstvom Privredne komore Srbije navodi za Deutsche Welle gdje su do sada bile najveće njemačke investicije u Srbiji: „Najveće pojedinačno ulaganje je kupovina Hemofarma od strane Stada za oko 480 milijuna eura, to je farmaceutska industrija. Sljedeće ulaganje po veličini je trgovinski lanac Metro Cash&Cary sa nešto preko 160 milijuna eura. Jedno od velikih ulaganje je i Messer Tehnogas, preko 100 milijuna eura. Kemijska industrija Henkel je također jedno od velikih ulaganja s oko 80 milijuna eura. U šećernoj industriji bilježimo ulaganje Nordzuckera od oko 50 milijuna eura. U Srbiju su uložili i Knauff, kao i brojni investitori u proizvodnju dijelova za automobile poput firmi Leoni i Norma group, tekstilna industrija Falken, kao i mnogi drugi manji investitori“, kaže Olivera Kiro.

Srbija je pozitivan privredni ambijent

Njemačka privreda je u Srbiji organizirana preko udruženja njemačkih firmi, kaže za Deutsche Welle zamjenik predsjednika Njemačkog privrednog udruženja u Beogradu Bojan Predojević: „Tih registriranih firmi u Srbiji ima oko 360 i one zapošljavaju oko 20.000 radnika. Firme koje su u tom našem udruženju se u jednoj anketi, koja se organizira svake godine, izjašnjavaju uopće o privrednom ambijentu u Srbiji. I moram reći da se sve godine unazad, čak računajući ove posljednje tri da ih nazovem kritične krizne godine, uglavnom izjašnjavaju da je Srbija veoma pozitivan privredni ambijent.“

Prilagođavanje propisima EU-a

Što se tiče potencijala za daljnju privrednu suradnju Srbije i Njemačke, Olivera Kiro ističe da postoji i dalje veliko zanimanje njemačkih investitora za ulaganje u dijelu autoindustrije. Također, kaže Kiro, Njemačka je zainteresirana za ulaganja u rudarstvo i energetiku kao i u poljoprivredu i zaštitu životne sredine.

Projekti energetike će svakako biti zanimljivi u skoroj budućnosti, dodaje i Predojević. Kao veliki potencijal se, po njegovim riječima, spominje i prehrambena industrija, a Srbija tu ima komparativne prednosti u ovom dijelu Europe. Kriza je donekle utjecala na razinu tih investicija, ali Srbija će svakako ponovo biti atraktivna. Ali, isto tako ona mora i sa svoje strane uložiti dodatni napor, primjećuje Predojević: „I to prije svega proaktivnim pristupom. Ponavljam, neke stvari su možda izvan naših direktnih mogućnosti, kao što je na primjer Kosovo jedan proces koji će potrajati još neko vrijeme. Ali, u svakom slučaju to je pozitivan poslovni ambijent. To je, recimo, usklađivanje propisa s Europskom unijom i to i brže nego što traži sam EU. To nije nikakva tajna, i Temišvar i Budimpešta su relativno blizu Beograda, to su zemlje s već uhodanom europskom perspektivom i praksom poslovanja; jednostavno, Srbija se mora što prije prilagoditi tim uvjetima i da svakome tko želi investirati ponudi iste uvjete kao što su oni u Bukureštu, Temišvaru ili Budimpešti.“

Problemi za investiranje

Kada je riječ o kritikama njemačkih privrednika na privredno okruženje u Srbiji, Bojan Predojević naglašava da su to uobičajene primjedbe koje se mogu pronaći i svakodnevno u srpskim medijima: „Te kritike se u svakom slučaju odnose, između ostalog, i na državnu administraciju i administrativne tokove. To su sigurno i pitanja vezana za tendere, u zagradi korupciju. Naravno, to su donedavno bili i problemi sa Hagom, sada i problem Kosova. To su svakako argumenti koji ne idu u prilog nekom brzom odlučivanju o investiranju u Srbiju, i to bi trebalo sagledati sasvim realno. Jer, kada sjedite negdje gore u Njemačkoj, u fotelji u nekoj firmi, i razmišljate o tome hoćete li investirati, svakako da ćete gledati da investirate u zemlju koja ima manje problema“, kaže Predojević.

Kosovo ključna politička tema

Politički problemi i politička stabilnost će zbog svega toga biti i u središtu pozornosti tijekom predstojećeg posjeta njemačke kancelarke Angele Merkel Beogradu. Kako se naglašava u najavama tog posjeta, teme razgovora će biti bilateralni odnosi Srbije i Njemačke, međunarodne teme kao i situacija na Balkanu. Ključno političko pitanje za obje strane će biti problem Kosova. Njemačka trenutno ima 1.100 vojnika u misiji KFOR-a na Kosovu i Njemačka pojedinačno ima najveći broj vojnika u ovoj misiji. Srbija je s druge strane u delikatnoj situaciji, jer posjet Angele Merkel dolazi u trenutku očekivanja kandidature za EU, ali i smirivanja situacije na sjeveru Kosova nakon pokušaja Prištine da preuzme kontrolu graničnih prijelaza. Analitičari i diplomatski izvori u Beogradu procjenjuju da će Merkelova srpskim vlastima pojasniti da nema podjele Kosova, i da sjever Kosova u najboljem slučaju može dobiti neku vrstu autonomije. Navodi se također da bi Merkelova mogla zatražiti od vlasti u Beogradu da ugasi institucije države Srbije na Kosovu.

Autor: Ivica Petrović, Beograd
Odg. urednik: Anto Janković