Politički protivnici i svejedno trgovinski partneri

Kosovo je važna uvozna zemlja. Prošle je godine Kosovo uvelo robe u vrijednosti od gotovo dvije milijarde eura, dok je cjelokupni izvoz bio nešto više od 114 milijuna eura. Uvoze se prije svega energetske sirovine, prehrambeni proizvodi, strojevi te kemijski proizvodi. Prema podacima Statističkog ureda u Prištini najveći broj uvoznih artikala dolazi iz Srbije. Oni čine 16 posto sveukupnog uvoza, što godišnje iznosi oko 260 milijuna eura. Slijede Makedonija, s 13,7 posto i Njemačka s 10,3 posto. Na četvrtom i petom mjestu su Turska i Kina. Najveće kosovsko izvozno tržište je Italija. Tamo se izvozi 37 posto svih roba, potom slijede Makedonija, Albanija i Njemačka.

Iz Srbije se uvoze prije svega pšenica i brašno. Time Beograd može određivati cijenu kruha na Kosovu, kaže voditelj Instituta za gospodraska istraživanja i razvoj "Reinvesta", Lumir Abdixhiku. Krajem prošle godine je stoga cijena kruha, koji je na Balkanu najvažniji temeljni prehrambeni proizvod, na Kosovu porasla za više od 30 posto, kaže ovaj stručnjak.

Opterećeni odnosi

Od proglašenja kosovske neovisnosti prije tri godine u Srbiji više službeno nema kosovskih proizvoda. Ne zbog toga što za njima ne bi postojala potreba, već zbog toga što Beograd ne dopušta uvoz proizvoda na kojima stoji pečat "Republika Kosova". Isto vrijedi i u Bosni i Hercegovini, koja također nije priznala kosovsku neovisnost. A to bi za trgovinske odnose ovih zemalja vrlo brzo moglo imati posljedica.

U svibnju 2011. je kosovska vlada odlučila da će od sredine lipnja poduzeti nešto protiv ove zabrane uvoza. Svi proizvodi koji stižu iz Srbije i Bosne i Hercegovine na Kosovo moraju biti dodatno oporezovani u iznosu od najmanje 10 posto. I to iako su sve tri ove zemlje članice Ugovora o slobodnoj trgovini zemalja srednje Europe, CEFTA-e, kojim se zapravo omogućuje slobodna trgovina. Prištinu su pak predstavnici međunarodne zajednice zamolili da pričeka s primjenom ove odluke dok se ne održi drugi krug pregovora između Kosova i Srbije koji će se održati 2. srpnja u Bruxellesu, izjavila je kosovska ministrica trgovine i industrije Mimoza Kusari-Lisa.

Poslovni ljudi na Kosovu podržavaju Vladinu odluku. Kosovo se treba braniti, kaže predsjednik Trgovinske komore Kosova Safet Gerxhaliu: "Moramo pokazati da smo država". Na Kosovu se već čuju zahtjevi da vlada u Prištini zabrani uvoz svih srbijanskih proizvoda, ukoliko propadnu pregovori u Bruxellesu. Kosovari očekuju da Beograd popusti i da prizna pečat Republike Kosova. Tako bi bio oslobođen put za kosovske proizvodne na srpsko tržište.

Rješenja nema na vidiku

Srbijanska vlada na Kosovo još uvijek gleda kao na neku vrstu domaćeg tržišta i stalno ponavlja da nikad neće priznati neovisnost Kosova. Potpisivanje nekog ugovora s Kosovom ne dolazi u obzir, "jer se ne radi o priznatoj državi", smatra službeni Beograd. Pri tome je Beograd zainteresiran za uspjeh pregovora s Prištinom jer se nada da bi do kraja godine mogao započeti pristupne pregovore s Europskom unijom. Normalizacija odnosa između ovih država u svakom je slučaju važan preduvijet za članstvo u EU-u.

Autor: Bahri Cani/ Snježana Kobešćak

Odg. ur.: N. Kreizer