Njemačka ponovo izdvaja dovoljno za obranu

Brojke o izdvajanju članica NATO-a za obranu danas (14.2.) će objaviti glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg na sastanku ministara obrane Saveza u Bruxellesu. Njemačka novinska agencija dpa je, međutim, već došla do tih podataka. Njemačka će, prema tomu, u ovoj godini za obranu izdvojiti preračunato 73,41 milijardu dolara. To je rekordni iznos za Njemačku u apsolutnim brojkama.

U vrijeme Hladnog rata Njemačka je u pravilu izdvajala za obranu više od tri posto BDP-a. Preko dva posto je zadnji put izdvojila 1992. godine. Od tada je izdvajala manje. Sjedinjene Države su odavno zahtijevale da svaka članica NATO-a za obranu izdvaja najmanje dva posto svoga BDP-a, a 2014. je na summitu NATO-a to dogovoreno kao cilj koji bi trebalo postići do 2024. Njemačka je prošle godine (2023.) za obranu izdvojila 56,64 milijarde dolara, što je 1,57 posto BDP-a.

Biden oštro o Trumpovoj izjavi

Prema pisanju više njemačkih medija, koji se pozivaju na još neobjavljene podatke NATO-a, cilj od dva posto ove će godine ispuniti dvije trećine članica NATO-a, koji trenutno ima 31 članicu. Prema službenim podacima NATO-a 2019. godine je samo sedam članica Saveza izdvajalo dva posto BDP-a za obranu.

Pitanje visine izdvajanja za obranu ponovo je došlo u središte pozornosti nakon što je bivši američki predsjednik Donald Trump, koji ponovo želi kandidirati za tu dužnost, na jednom predizbornom skupu izjavio da ne bi pomogao članici NATO-a koju bi napala Rusija, ako ona ne izdvaja dovoljno za obranu, dakle najmanje dva posto svoga BDP-a.

Trenutni američki predsjednik Joe Biden rekao je za Trumpovu izjavu da je ona „glupa, sramotna, opasna i neamerička". Oštre kritike čule su se i od brojnih drugih političara iz članica NATO-a. Ali, rasprava o Trumpovoj izjavi postaje sve više suvišna. Jer, ne samo da sve više članica udovoljava cilju NATO-a, zacrtanom 2014. godine, nego je prošlog ljeta na summitu NATO-a dogovoreno trajno izdvajanje dva posto ili više BDP-a za obranu. Njemačka će taj cilj ispuniti ove godine „i za sva vremena", poručio je savezni kancelar Olaf Scholz prije dva dana, nakon sastanka sa svojim poljskim kolegom Donaldom Tuskom u Berlinu.

Pistorius za financiranje vojske povećanjem redovitog proračuna

I savezni ministar obrane Boris Pistorius želi da izdvajanja za obranu budu čvrsto planirana u budućim državnim proračunima te da se ne poseže za izvanrednim fondovima, kao što je onaj od 100 milijardi eura stvoren nakon ruske agresije na Ukrajinu. Na pitanje o povećanju iznosa toga fonda Pistorius je za Redaktionsnetzwerk Deutschland izjavio da on ne preferira tu mogućnost nego da je za povećanje iznosa za obranu u saveznom proračunu. „Za našu sigurnost trebamo Bundeswehr koji će dugoročno stajati na solidnoj financijskoj osnovi", rekao je Pistorius.

Ideju o povećanju izvanrednog fonda za obranu iznio je CDU-ov stručnjak za obranu Roderich Kiesewetter. „Potpuno je jasno da nam je prije potrebno 300 milijardi, a ne 100 milijardi, kako bi Bundeswehr bio osposobljen za ratovanje", izjavio je Kiesewetter za novine Süddeutsche Zeitung.

Pistorius ipak zagovara financiranje njemačke vojske iz redovitih državnih proračuna, jer posebni fond može biti upotrijebljen samo za kupovinu oružja, streljiva i opreme. Novac iz toga fonda, koji je na prijedlog saveznoga kancelara Scholza prihvatio njemački Bundestag, ne može biti upotrijebljen za održavanje ili popravljanje oružja, kao ni izobrazbu vojnika koji će rukovati tim oružjem. Osim toga on velik problem vidi u inflaciji koja pomalo smanjuje vrijednost toga fonda.