Njemačka ostaje u proračunskoj krizi

Vlada koja je djelovala zbunjeno i ljutita oporba raspravljali su u Bundestagu o izlasku Njemačke iz proračunske krize. Kancelar Olaf Scholz govorio je 25 minuta i prvenstveno pokušao smiriti situaciju. Međutim, svatko tko je očekivao konkretne ideje o tome kako bi se državna potrošnja trebala financirati u narednoj godini, ostao je razočaran.

„On to ne može“, poručio je predsjednik najvećeg oporbenog zastupničkog kluba i šef Kršćansko-demokratske unije (CDU) Friedrich Merz govoreći o kancelaru. I dodao: „Cipele koje nosite kao kancelar Savezne Republike Njemačke za Vas su najmanje dva broja prevelike.“ Scholz je u najboljem slučaju „vodoinstalater moći“ koji na velika politička pitanja daje čisto tehničke odgovore, rekao je još Merz.

Podijeljena vlada: SPD i Zeleni s jedne, FDP s druge strane

U stvari, Scholz nema političke odgovore prije svega zato što je njegova koalicija potpuno podijeljena: dvije lijeve stranke, socijaldemokrati (SPD) i Zeleni, imaju potpuno drugačije ideje od gospodarski liberalnog FDP-a o tome kako dalje nakon što ih je Savezni ustavni sud lišio osnove njihove financijske politike.

Da podsjetimo: nakon preuzimanja dužnosti 8. prosinca 2021. tri stranke prenijele su neiskorištene kreditne ovlasti od preko 60 milijardi eura u Fond za klimu i transformaciju (KTF), dakle poseban fond za zaštitu klime. Novac je bio namijenjen poticanju restrukturiranja njemačke privrede u tom pravcu. Međutim, Bundestag je ranije te hitne kredite odobrio za borbu protiv pandemije koronavirusa. Ostavljati ih za budućnost i koristiti ih drugačije nego što je Bundestag odlučio je neustavno, rekli su suci Ustavnog suda u presudi od 15. studenoga.

Savezni ustavni sud time okončava proračunsku politiku koja se prakticira dugi niz godina. I pod vladama kancelarke Angele Merkel postojali su brojni specijalni fondovi.

„Ova odluka stvara novu realnost – za saveznu vladu i za sve sadašnje i buduće vlade, i to i na saveznoj i na pokrajinskim razinama. Realnost koja, međutim, otežava postizanje važnih i široko postavljenih zajedničkih ciljeva za našu zemlju“, rekao je kancelar Scholz.

Pogotovo zato što KTF nije jedini specijalni fond. Tu je i Fond za gospodarsku stabilizaciju (WSF), u kojem je bilo 200 milijardi eura i koji je također stvoren kao „proračun u sjeni" tokom više godina. Iz tog fonda već́ je potrošeno 45 milijardi eura za pomoć gospodarstvu i građanima da bi se nadoknadile visoke cijene energenata.

Novi dugovi i 2023. – retroaktivno

WSF će sada biti zatvoren kao mjera predostrožnosti. Kočnice za cijene struje i plina koje su već provedene, trebale bi biti nadoknađene rebalansom proračuna 2023. – i neće biti nastavljene 2024. Ministar financija Christian Lindner (FDP) to je već najavio.

Kancelar je to potvrdio u svom obraćanju pred Bundestagom i ovako obrazložio: „Sada su svuda u Njemačkoj ponovo dostupne tarife za struju i plin – koje su doduše znatno više nego prije krize – ali uglavnom ispod gornjih granica koje smo postavili za ograničavanje cijena.“ Ako ponovo dođe do drastičnog skoka cijena, vlada će kratkoročno reagirati, dodao je Scholz.

Nema brzih rješenja na vidiku

Ove godine vjerojatno neće biti dogovora o proračunu za 2024. „Brižljivost je važnija od brzine", rekao je Scholz. O presudi Saveznog ustavnog suda mora se detaljno raspravljati. „To nam daje vremena da istražimo manevarski prostor koji je dostupan u proračunu, postavimo prioritete i, naravno, ograničimo potrošnju.“

Ograničiti potrošnju? Liberalima je to sigurno bilo drago čuti, dok u redovima SPD-a i među Zelenima ta rečenica zvoni kao alarm. Liberali prvenstveno žele smanjiti socijalnu potrošnju i odgoditi projekte za zaštitu klime, a SPD i Zeleni, pak, rješenje vide u tome da se 2024. i 2025. ponovo suspendira takozvana „dužnička kočnica".

Što je dužnička kočnica?

Ona je uvedena u Ustav 2009. kao pravilo da država može trošiti samo onoliko novaca koliko ima. To je funkcioniralo od 2014. do 2019. godine, proračuni su bili uravnoteženi i svaki je završavao takozvanom „crnom nulom".

Ali, onda je došla pandemija korone, a od veljače 2022. i rat u Ukrajini. Zakonom je također predviđeno da u doba krize dužnička kočnica može biti suspendirana u određenim granicama, odnosno da se mogu uzimati novi krediti. Od 2020. podignuti su dodatni krediti u iznosu od više stotina milijardi. To je novac koji odlazi za Ukrajinu.

SAD pumpa novac u gospodarstvo – a Njemačka?

Njemačka se suočava s „izazovima koje u ovoj koncentraciji i ovakve težine naša republika vjerojatno nikada ranije nije doživjela", kaže Scholz. „Nikako ne smijemo popustiti" u podršci Ukrajini i prevladavanju energetske krize, a mora se ulagati i u modernu infrastrukturu. „Gdje god pogledate, u SAD-u ili Francuskoj, Kini ili Japanu, svuda masovno ulažu u budućnost. To će odlučiti gdje će se u budućnosti odvijati stvaranje vrijednosti. Hoću da tu Njemačka bude sasvim naprijed", rekao je kancelar.

On u svom govoru nije spomenuo dužničku kočnicu. Jedan od razloga za to može biti što Scholz obično ima dobar osjećaj što je politički izvodljivo, a što nije. FDP se oštro protivi novom zaduživanju, SPD i Zeleni sami nemaju većinu.

Konzervativna oporba ne želi pomoći

Najveća oporbena zastupnička skupina CDU/CSU također odbacuje nove dugove. „Da ne biste imali iluzija: mi ćemo se držati dužničke kočnice i nećemo vam pomoći da se vratite u stare socijaldemokratske sheme stalnog povećanja državnog duga“, naglasio je Friedrich Merz u Bundestagu i ukazao ujedno u svom obrazloženju i na Bruxelles.

Unutar Europske unije čekaju se odluke o gospodarskoj i monetarnoj uniji i nastavku Pakta za stabilnost i rast. Njemačka mora poslati „jasan signal" za stabilne javne financije u monetarnoj uniji. „Jer, ako brane puknu u Njemačkoj, one se neće održati ni u svim drugim zemljama u monetarnoj uniji. Njemačka mora biti uzor", rekao je Merz.

Pratite nas i na Facebooku, preko X-a, na Youtubeu, kao i na Instagramu