Novac EU-a za Lukašenkove vile?

Je li bjeloruski vlastodržac Aleksandar Lukašenko zloupotrijebio novac iz fondova Europske unije? Ta optužba je ove sedmice iznijeta na bjeloruskom oporbenom kanalu Neksta, koji okuplja ljude na chat-programu Telegram. Prateći film na YouTube ima preko četiri milijuna pregleda, što je rekord za ovakav sadržaj u Bjelorusiji.

U jednom dijelu filma „Rudnik zlata" navodi se da su sredstva EU-a uplaćena Bjelorusiji za pothvate zaštite životne sredine zapravo upotrijebljena da se sagrade četiri Lukašenkove rezidencije u prirodnim rezervatima.

U filmu se čuje snimak muškog glasa – navodno jednog službenika iz Lukašenkovog predsjedničkog ureda – kako kaže da su europskim novcem obnovljene promenada na rijeci Zapadnoj Dvini, da su građene fontane i obnovljen jedan trg u gradu Vitepsku. Osim tog snimka navodno Lukašenkovog suradnika, nisu iznijeti drugi dokazi za optužbe.

Novinari Nekste još navode da su ljudi bliski Lukašenku koristili novac kojeg Bjelorusija dobiva za projekte kako bi gradili stambene zgrade i prodavali stanove uz obilnu zaradu. Profit je navodno završio kod Lukašenka i njegovih prijatelja. Ali ni za tu optužbu nisu iznijeti dokazi.

Stepan Putilo, bloger i osnivač Nekste, za DW kaže da dio dokumenata do kojih su došli nije mogao da bude objavljen zbog zaštite izbora. On je najavio da će biti i novih otkrića.

U Bruxellesu demantiraju

„Nedopustivo je da se sredstva EU-a zloupotrebljavaju da bi se Lukašenko osobno bogatio", kaže za DW Viola von Cramon, europska zastupnica njemačkih Zelenih. Ona najavljuje da će predložiti parlamentarnu kontrolu.

No službeni Bruxelles je odbacio medijske „pretpostavke" da se „sredstva EU koriste za zgrade ili rezidencije koje koristi Lukašenkov režim". To su „potpuno neutemeljene" optužbe, rekla je za DW Ana Pisonero, glasnogovornica Europske komisije.

U Minsku šute. Tamošnje Ministarstvo vanjskih poslova do zaključenja ovog teksta nije odgovorilo na upit DW-a.

Europska unija već dugo financira projekte u bivšoj sovjetskoj republici. Oni idu od reforme zdravstva i regionalnog razvoja do pomoći civilnom društvu. Svaki od desetina projekata težak je od nekoliko stotina tisuća do nekoliko milijuna eura. EU sve više radi s Minskom otkako su 2016. ukinute sankcije protiv Bjelorusije.

Tko kontrolira tokove novca?

Bjeloruska oporbena političarka i aktivistica Olga Karač kaže da europske novac stiže jer je Lukašenko uspješno „izmanipulirao" Bruxelles tako što je financijsku podršku predstavio kao sredstvo za jačanje neovisnosti od Rusije.

Ona vjeruje da su optužbe za pronevjeru novca točne. „Tko uopće može kontrolirati trošenje novca?", pita ona. „Kad bi oni koji odobravaju novac progovorili o korupciji u Bjelorusiji, odmah bi bili potjerani iz zemlje“, smatra Karač. Ona podsjeća na to da je Grupa država protiv korupcije (GRECO) 2019. prebacila Bjelorusiji manjkave standarde u borbi protiv korupcije.

No u Bruxellesu kažu da su sve ove optužbe paušalne. Za sve isplate iz EU-a postoji „unutarnja i vanjska kontrola", kaže glasnogovornica Europske komisije.

EU zastupnica Von Cramon kaže da ne bi bilo čudo da je novac u Bjelorusiji završio u privatnim džepovima jer, na kraju krajeva, pronevjere se događaju i u članicama EU-a poput Mađarske i Češke. Von Cramon traži da se otuđena sredstva trebaju vratiti u Bruxelles - ako se ispostavi da su optužbe točne.

Nakon što je Lukašenko prošlog kolovoza proglasio uvjerljivu pobjedu na izborima i brutalno suzbio prosvjede oporbe, Europska unija je smanjila suradnju s Minskom na minimum. Financijska pomoć sada teče samo za područja zaštite okoliša, programa za mlade, civilnog društva i medija.