Nove-stare mjere za spas Grčke

Riječ je o širokom dijapazonu mjera, počevši od privatizacije državnih elektrana, rekapitalizacije grčkih banaka, pa do hitno potrebne i uvijek odgađane reforme mirovinskog sustava. Nova izravna pomoć Grčkoj nije predviđena u ovom novom dokumentu Europske unije. U pitanje se ne dovodi ni uloga Europske središnje banke kao čuvara stabilnosti zajedničke valute.

Predsjednik Europske komisije José Manuel Barroso ukazao je u Strasbourgu da Grčka već sada dobiva jako puno novca iz Bruxellesa. Financijska sredstva, koja se u Grčku prelijevaju iz strukturnih fondova i pozajmica ili koja proistječu iz oprosta duga od strane privatnih vjerovnika iznose 177 posto grčkog bruto-društvenog proizvoda. "To je itekako jasan znak solidarnosti koju Europska unija ukazuje Grčkoj", izjavio je Barroso u Europskom parlamentu. Dodao je da Komisija poduzima ogromne napore da pomogne Grčkoj da stane na svoje noge i da će se taj kurs nastaviti i u budućnosti.

Neefikasna državna uprava

U aktualnom izvještaju EU-a se kao najveći problem navodi potpuno neefikasna državna uprava u Grčkoj koja nije u stanju provesti reforme. Grci ne znaju ni kako efikasno ubirati poreze, niti kako da otvore tržišta, kako bi bili u stanju uhvatiti se u koštac s konkurencijom. Uza sve to mala i srednja poduzeća naprosto su inficirana korupcijom. Reformiranje Grčke mora početi s modernizacijom njezine uprave, smatraju stručnjaci Europske komisije. No, isto tako drže da se plaće zaposlenih u privatnom sektoru do 2014. moraju sniziti za još 15%, kako bi grčka privreda postala konkurentnija stranoj.

Barroso je izrekao i prijateljske riječi Grčkoj. "Grci zaslužuju našu pomoć, uložili su velike napore da provedu drugi paket štednje. Samo ako svi odlučno radimo na tome, može doći do preokreta", zaključio je Baroso. Povjerenik za financije Olli Rehn dodao je da po svaku cijenu mora biti izbjegnuta ideološka rasprava o proračunu. A konsolidacija budžeta je, zaključuje on, isto tako važna kao iniciranje privrednog rasta.