Oprezno posredovanje Europske unije u Ukrajini

Još uvijek se vijori na barikadama u Kijevu - zastava Europske unije. Neki prosvjednici su ogrnuti njome, ili je stavljaju na automobile. Mnogima koji ovih dana izlaze na ulice glavnog grada Ukrajine stalo je do Europe. Prosvjedi su i izbili nakon što je predsjednik Viktor Janukovič donio odluku da ne potpiše sporazum o suradnji s EU-om te se okrenuo Rusiji.

EU je bila iznenađena takvim razvojem događaja. Bruxelles je iskazao razočarenje, ali je istaknuo kako su "Ukrajini vrata otvorena". EU je kritizirala i žestinu kojom je ukrajinska policija reagirala na prosvjede, ali ne i više od toga. Još uvijek na zid šutnje nailaze zahtjevi prosvjednika da EU uvede sankcije prema Vladi u Kijevu.

Füleova dvojba u Kijevu

Proteklog tjedna je došlo do zaoštravanja krize. Parlament u Kijevu je usvojio zakon kojim se bitno ograničavaju prava na prosvjede. Radikalni prosvjednici su se upustili u otvoreni sukob s policijom, bilo je mrtvih i ranjenih. U takvim okolnostima je u petak (24.1.) došlo do susreta europskog povjerenika za proširenje Stefana Fülea s ukrajinskim predsjednikom, predstavnicima oporbe i civilnog društva. O rezultatima razgovora se ne zna ništa.

Füle je prvi visoki političar EU-a koji posjećuje Ukrajinu nakon izbijanja nasilja. On je dobio zadatak da pokuša smiriti situaciju, ali se pri tome nalazi u nedoumici. Očito je htio predsjednika i predstavnike oporbe dovesti za pregovarački stol. No da bi to postigao, ne smije se koristiti prijetnjama. Ali upravo to od njega traži ukrajinska oporba.

"Europa raspolaže snažnim polugama kojima može izvršiti pritisak na Janukoviča i njegovo okruženje, jer oni imaju novac u EU", tvrdi čelnik oporbe i bivši svjetski prvak u boksu Vitalij Kličko. EU bi trebala zamrznuti bankovne račune ukrajinskih čelnih političara, glasi njegov zahtjev. Slično traže i prosvjednici na ulicama Kijeva. Na pitanje kako pomoći Ukrajini većina odgovara: sankcijama protiv vlade.

Nema službene posredničke misije

EU je do sada bila na meti brojnih kritika zbog svog držanja tijekom krize u Ukrajini. Izjave europskih političara kako za sada ne razmatraju sankcije, izazivaju buru negativnih reakcija na internetskim forumima. Mnogi prebacuju Bruxellesu kako zapravo ima obzira prema Rusiji i da Ukrajinu želi prepustiti utjecaju Kremlja. "Prepušteni smo sami sebi", piše u jednom komentaru.

Füleova misija je još teža zbog toga što on nije službeni posrednik. Tako nešto bi morala zatražiti vlada u Kijevu. "Oporba bi rado vidjela EU u ulozi posrednika", naglašava Arsenij Jazenjuk, još jedan od čelnika oporbe. "Bit će jako teško bez pomoći Zapada pronaći put ka izlazu iz krize", izjavio je Jazenjuk u razgovoru s Füleom u Kijevu i dodao: "Naši zapadni partneri bi obavezno trebali biti uključeni u proces."

Nakon Fülea dolazi Ashton

Predsjednik Janukovič međutim oklijeva s uključenjem EU-a kao posrednika u pregovorima. Upravo je EU bila ta koja je doprinijela rješenju krize tijekom "Narančaste revolucije" 2004. godine. Tada su prosvjedi izbili zbog predsjedničkih izbora koji su bili falsificirani upravo u korist Janukoviča. Izbori su ponovljeni i on je izgubio. Stoga on očito smatra kao su ga tada zapadni posrednici izigrali.

Ipak, eskalacija krize u Kijevu i širom cijele zemlje mogla bi ga natjerati na ustupke, tvrde promatrači. Ipak, Janukovič će se upustiti samo u takvu posredničku misiju koja bi podrazumijevala i učešće Rusije. EU se sa svoje strane pokušava prikazati kako se radi samo o nastavku misije koja je već započeta 2004. godine. Već tijekom sljedećeg tjedna u Kijev stiže i europska povjerenica za vanjsku politiku Catherine Ashton.