Osmani: Otvoreni Balkan koristi samo Srbiji

DW: Gospođo predsjednice, kancelarka Merkel je pokazivala snažni angažman na zapadnom Balkanu. Što tražite od nove njemačke Vlade u vezi s regijom, a posebno Kosovom?

Vjosa Osmani: Mislim da je izuzetno važno da nova njemačka vlada, bez obzira na to tko će biti kancelar, nastavi s jasnom vizijom kada je u pitanju proširenje EU-a, jasnom vizijom prema zapadnom Balkanu, ali u procesu zasnovanom na zaslugama – koji je u velikoj mjeri usredotočen na to koliko ove zemlje provode reforme, tako da svi razumiju da ne postoje prečice. Mi na Kosovu apsolutno ne tražimo prečicu. Mi jednostavno tražimo da je to pravedan proces u kojem, kada mi nešto uradimo, i EU nešto uradi.

Nažalost, to se nije dogodilo kada je u pitanju liberalizacija viznog režima, gdje, usprkos činjenici da smo sve kriterije primijenili prije mnogo godina, zbog domaćih razmatranja nekih država članica EU još uvijek nije donijela odluku o pitanju ove liberalizacije.

Nadam se da se ovakav pristup neće nastaviti. Nadam se da će doći do energičnijeg pristupa, da će to biti više od lijepih riječi i obećanja i da ćemo moći biti svjedoci pravilu da ako zemlje ispune uvjete, kao što su u slučaju Albanije i Sjeverne Makedonije, da će početi pregovori o članstvu. I istodobno s Kosovom, kada primijenimo sporazum o stabilizaciji i pridruživanju i podnesemo zahtjev za status kandidata, da će postojati jasna okrenutost i prema nama, bez obzira na činjenicu da Srbija i dalje pokušava destabilizirati cijelu regiju i blokirati nas u napredovanju.

Osim procesa proširenja, postoji i Berlinski proces, koji ste Vi i Vlada podržali prošlog mjeseca. Ali protivite se takozvanom Otvorenom Balkanu. Zašto?

Berlinski proces je započeo prije mnogo godina s jasnom vizijom ekonomskog približavanja zemalja u smislu povezanosti mladih i digitalizacije, što je izuzetno važno za buduće generacije, uključujući i promet. A mi, kao Republika Kosovo, oduvijek smo vjerovali da je to izuzetno važno jer omogućava da naši građani direktno osjete prednosti tog procesa. Dakle, to nije kao ono što smo viđali u prošlosti – političari se rukuju, par lijepih slika i par lijepih riječi o tom sastanku, ali ljudi nisu u stvari osjetili rezultate tih sastanaka. S Berlinskim procesom, bilo je suprotno, od njega su profitirali ljudi s Kosova, i bilo je izuzetno važno što je Berlinski proces kreiran tako da nije imao za cilj odlaganje procesa europskih integracija, nego upravo suprotno, kako bi ih ubrzao.

S Otvorenim Balkanom je potpuno suprotno. Njegov cilj je da nas na neki način stavi u čekaonicu i umjesto da nastavi s europskim integracijama, stvara situaciju u kojoj su određene zemlje u boljoj poziciji od drugih, bilo ekonomski, politički ili u drugim okolnostima. Inicijativa Otvoreni Balkan – nazivamo je Novosadska inicijativa, jer je tamo započela, u Srbiji i mijenjala je nazive, Mini-Šengen recimo – ne poštuje glavni princip regionalne suradnje, a to je uključenost svih zemalja zapadnog Balkana. Počelo je s Albanijom i Srbijom, kasnije je uključena Sjeverna Makedonija.

Ali, ne samo Kosovo, nego i BiH i Crna Gora, smatramo da s ekonomske točke gledišta od toga apsolutnu korist ima Srbija. S političkog gledišta, Kosovo ne može ući u inicijativu za koju ni ne znamo što bi nam donijela i gdje Srbija pokušava igrati vodeću ulogu, a to bi joj dalo priliku da nastavi poricanje postojanje Kosova kao suverene države. A sa sigurnosne točke gledišta, kao i s točke gledišta europskih integracija, to bi prije usporilo nego doprinijelo našem procesu europskih integracija.

Što dakle očekujete od Europske unije i Njemačke u vezi s Otvorenim Balkanom? Više otpora, jasnije signale?

Da, apsolutno. Jer, čak i kada ne bi postojao niti jedan od razloga koje sam spomenula, postoji jednostavna logika – ne treba nam još jedna regionalna inicijativa. Imamo CEFTA-u, gdje Srbija ne primjenjuje sporazume i nastavlja postavljati stotine necarinskih barijera za kosovsku robu, imamo RCC, imamo Berlinski proces i druge inicijative, pa nam ne treba još jedna, koja će jednostavno biti ponavljanje – Srbija potpisuje i ne provodi.

Potrebno nam je da EU bude jasna prema Srbiji i stavi do znanja – jednak tretman, jednaka zastupljenost svih zemalja, uključujući i Kosovo, osnovni je preduvjet za opstanak ovih regionalnih inicijativa.

A inicijativa Otvoreni Balkan nema taj element, jer žele nastaviti negiranje postojanja Kosova kao zemlje i da nas tamo imaju kao nekakvu pokrajinu ili s fusnotom ili nečim drugim. Nećemo to prihvatiti. I nije to simbolika. Za nas je to samo osnovna činjenica našeg prava da postojimo kao suverena nacija i od toga nećemo odustati.

Kao saveznik od povjerenja Sjedinjenih Američkih Država, Kosovo je prihvatilo primiti do 2.000 izbjeglica iz Afganistana. Zašto ti ljudi moraju ostati na Kosovu godinu dana prije nego što nastave svoje putovanje u SAD?

Prije svega, dogovorili smo se da uzimamo po 2.000 odjednom, što znači da bi ukupan broj na kraju mogao biti mnogo veći od 2.000. Većina neće ostati godinu dana, jer to ovisi od toga koliko traju vizne procedure za odlazak na krajnja odredišta. Ponekad to traje mjesec dana. Na primjer, prva grupa afganistanskih izbjeglica koja je na Kosovo došla preko NATO-a već odlazi, mislim u svoj novi dom u Velikoj Britaniji, a mnogi drugi pripremaju dokumente za odlazak u SAD. Dakle, zaista ovisi koliko traje procedura. Može trajati nekoliko dana, nekoliko mjeseci ili najviše godinu dana.

Tako da smo mi kao Republika Kosovo vrlo ponosni što smo zajedno s našim saveznicima mogli pomoći ovim ljudima u nevolji. Jer, mislim da ne postoji zemlja koja bolje razumije situaciju od nas. I sami smo bili izbjeglice. I ja kao bivša izbjeglica razumijem da politika otvorenih vrata može spasiti živote i zaista može promijeniti svijet nabolje. Iz tog razloga smo htjeli doprinijeti ovoj važnoj humanitarnoj akciji i pridružili smo se zemljama poput SAD-a i drugih članica NATO-a. Iako smo mala zemlja, kao što sam rekla više puta, pokazali smo da imamo veliko srce i radimo sve što možemo kako bi pružili sigurno utočište.

Brine li Vas da bi SAD prije ili kasnije mogle povući svoje trupe s Kosova, nakon onoga što se dogodilo u Afganistanu?

Ne, jer su nam SAD pružile uvjeravanja da namjeravaju nastaviti svoje važno prisustvo u Republici Kosovo, a to su učinili i drugi saveznici NATO-a. Kao što znate, oni su vrlo angažirani u pograničnom području između Kosova i Srbije, iz jednostavnog razloga: zbog pokušaja destabilizacije iz Srbije. Dakle, sve dok Srbija uz pomoć Rusije, s malignim utjecajem Rusije, pokušava destabilizirati cijelu regiju, prisustvo NATO-a na Kosovu je više nego potrebno.

Dakle, kad govorite o destabilizaciji, EU i NATO su više puta spominjali ruski hibridni rat u svojim zemljama, a ima izvještaja da se slične metode koriste i na zapadnom Balkanu. Kakav je Vaš službeni odgovor na ovaj fenomen kao predsjednice Republike Kosovo?

To je sasvim točno. Radimo s našim sigurnosnim institucijama na suzbijanju ovog utjecaja. A ono što je važno je da unutar Kosova, ni među stanovnicima Kosova ni u institucijama Kosova, Rusija nikada neće pronaći saveznika zbog svojih loših namjera za regiju. Nažalost, Srbija se pokazala kao odskočna daska ruskog malignog utjecaja u cijeloj regiji.

Iz tog razloga pozvali smo EU da Srbiji stavi do znanja da ne može nastaviti s pokušajima da sjedi na dvije stolice. Srbija mora odlučiti želi li se pridružiti EU-u ili nastaviti svoju političku, ekonomsku ili vojnu suradnju s Rusijom. Jer, ne možete igrati na obje karte istovremeno i dozvolite opasni utjecaj Rusije. Ne govorim o svim vrstama utjecaja, nego posebno u sektoru sigurnosti, koji bi destabilizirao sve ostale zemlje u regiji.

Sljedeća tema je tribunal. Specijalni sud za Kosovo u Haagu počeo je u srijedu prvo suđenje za ratne zločine. Vaš prethodnik, Hasim Thaci i drugi visoki časnici OVK-a, optuženi su za ratne zločine. Što očekujete od Suda u pogledu pravde, mira i pomirenja?

Pa, upravo to što ste rekli. Očekujemo pravdu i mislim da je izuzetno važno da tribunal bude nepristran i da svoj posao obavlja profesionalno, kako je predviđeno Ustavom Kosova i zakonima o Specijalnom sudu, zakonima koje je kosovski parlament usvojio velikom većinom, s više od dvije trećine glasova. I na ovaj način Kosovo je pokazalo okrenutost međunarodnoj pravdi i pokazalo da nema što skrivati. Jer, usprkos pokušajima da se povijest ponovo ispisuje, realnost kosovskog rata dogodila se pred očima cijelog svijeta.

Tako da nikada ne može postojati moralna jednakost između onoga što je Srbija izvršila na Kosovu putem Miloševićevog državnog aparata, a to su bili ratni zločini, zločini protiv čovječnosti i genocid, i onoga što su neki pojedinci mogli učiniti sami, bez ikakvog komandnog lanca, bez ikakvih naređenja od institucija Kosova ili bilo kakve podrške kosovskog naroda. Dakle, apsolutno nikada ne može postojati moralna jednakost između režima iza kojeg stoji država i akcija pojedinaca.

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu