Plodni razgovori Hrvatske i BiH u Bruxellesu

Velika doza političke dobre volje i razumijevanja međusobnih interesa zaslužna je što je većina pitanja koja su bila na dnevnom redu prvog trilateralnog sastanka EU-a, Hrvatske i BiH riješena i dogovorena. Na sastanku Europske komisije s delegacijama BiH i Hrvatske u Bruxellesu razmotrene su promjene koje će između dvije zemlje nastati ulaskom Hrvatske u Uniju, počevši od pitanja specifičnih graničnih prijelaza za živu stoku, zatim inspekcijskih prijelaza za voće i povrće, kao i pitanja prolaska kroz Neum, korištenja luke Ploče i rješenja spajanja sjevernog teritorija Hrvatske s Dubrovačkom županijom.

Za BiH nije sporno povezivanje hrvatskog teritorija, ali je neophodno uvažiti i princip da BiH zbog takvog rješenja ne treba da se dijeli ili odvaja od EU-a, smatra šef diplomacije BiH Zlatko Lagumdžija: „Za nas također nije sporno, kao što ni za Hrvatsku nije sporno da BiH treba da ima pristup otvorenom moru, i da se uvaži njen suverenitet.“

Europska komisija financirat će u tu svrhu i studiju izvodljivosti, na kojoj će raditi stručnjaci i iz Hrvatske i iz BiH, a koja bi trebala procijeniti najracionalnije rješenje povezivanja hrvatskog teritorija, bilo to mostom, koridorom ili trajektima.

Rješenja u interesu i Zagreba i Sarajeva

I dok je ovaj posao još u pripremi, u Bruxellesu je naglašeno da je najvažnije da se prvo izvrše one pripreme koje će omogućiti da se zemlje i njihove granice prilagode na novi režim, koji će postojati od ulaska Hrvatske do ulaska i BiH u EU. Dok se za prolaz građana gotovo ništa neće mijenjati, gospodarstvenike očekuju nove procedure. „Kamioni će se pečatiti u Metkoviću i tako imati skraćenu proceduru. Razgovarali smo i da se isti kriterij za prolaz robe kroz neumski koridor koristi i kad se procjenjuje i dogovara s BiH prolaz robe kroz Hrvatsku koja se uvozi u BiH“, izjavila je hrvatska ministrica vanjskih poslova Vesna Pusić. Ona kaže da će granični prijelazi biti gotovi na vrijeme, da će biti nadgledani i od strane hrvatskih i BiH službenika, a da je Hrvatska za prilagođavanje granica šengenskim kriterijima od Europska komisije dobila oko 100 milijuna eura.

Prijelaza za robu će biti, čeka se odgovarajući standard proizvoda

S druge strane od naročitog interesa za BiH je mogućnost izvoza i uvoza preko luke Ploče na način, prema riječima ministra Lagumdžije, koji bi tu luku otvorio „kao luku BiH privrede, bez ograda koje imaju druge luke EU-a“. Lagumdžija dodaje da je za BiH važno i da su njezini interesi, kada su u pitanju granični prijelazi za robu tzv BIP-ovi, naišli na razumijevanje i Zagreba i Bruxellesa: „Dogovorili smo se da se pored Bijače na jugu i prijelaza u Gradišci i Izačić kao prijelaz uključi u sporazum. I da se mogu riješiti i tri prijelaza, za nas veoma bitna, sa fitosanitarnom zaštitom za voće i povrće.“

U Europskoj komisiji pozvali su BiH da ubrza radove na pristupnoj cesti za novi prijelaz Metković 2. Istovremeno Europska komisija kaže da će nastaviti pomagati BiH na putu usklađivanja zakonodavstva na području sigurnosti hrane, veterine i fitosanitarnih poslova. Bruxelles poziva BiH da ubrza procedure nužne da bi se dostigli europski standardi koji bi omogućili izvoz poljoprivrednih proizvoda životinjskog podrijetla iz BiH u EU.

U Europskoj komisiji najavljuju da će se sljedeći susret predstavnika BiH, Hrvatske i EU održati početkom prosinca.