Pobjednik je - Asad

Sirijski predsjednik Bašar al Asad održao je samouvjeren govor pred više desetaka sirijskih diplomata. Između ostalog je rekao da neće biti suradnje sa zemljama koje „nisu jasno raskinule veze s terorizmom". Riječ je o mnogo država – prije svega o nekoliko njih s arapskog poluotoka. Ali, on misli i na više europskih država, kao i na SAD. Asad sve njih optužuje da „surađuju s teroristima".

Sirijski predsjednik ima razloga za optimizam: govor je održao samo tri dana nakon što je džihadist u Barceloni kombijem ubio 15 osoba, dok je više od 100 ozlijedio. Napadi kao taj za Asada predstavljaju neku vrsta „poklona". Oni doprinose tome da dojučerašnji neprijatelji sirijskog predsjednika na njega počinju gledati kao na potencijalnog partnera. „Na Zapadu skoro da ne prođe tjedan, a da IS ne izvrši neki teroristički napad", rekao je Asad pred okupljenim diplomatima. „Takve okolnosti prisilile su zapadne političare da promijene svoje mišljenje (o Siriji, op.ur.)."

Borba protiv IS-a je prioritet

Sjedinjene Američke Države već neko vrijeme tragaju za novim pristupom Siriji. Prije nekoliko tjedana američki predsjednik Donald Trump priopćio je da CIA prekida svoj program podrške Asadovim protivnicima. On je tako reagirao na nedostatak uspjeha CIA-e. Od više tisuća boraca koje je obučio SAD, na kraju se kao pouzdan partner pokazalo samo njih nekoliko.

I nije Washington prekidom tog programa samo signalizirao da se sve više distancira od Asadovih protivnika: SAD se istovremeno sve više približava Rusiji koja je oduvijek podržavala Asadovu vladu. Iako je američki ministar vanjskih poslova Rex Tillerson u intervjuu za američku televiziju Fox rekao da njegova zemlja i dalje „želi spriječiti da Asad ostane na vlasti", on je dodao i to da SAD s Rusijom ima zajednički interes, a to je jedinstvena i stabilna Sirija. Međutim, iz ruske perspektive, to je moguće realizirati samo s Asadom na čelu države.

Neodlučni američki kurs

Trumpova administracija oklijeva, isto kao i ona bivšeg predsjednika Baracka Obame. Razlozi za to su jasni: u Washingtonu se džihadističke trupe kao što su „Islamska država" i „Al Kaida", doživljavaju kao ozbiljna prijetnja. „Džihadistički pokreti sveukupno, a ne pojedinci ili skupine, predstavljaju prijetnju za SAD, Zapad i muslimanske zajednice", navodi se u projektu „Critical Threats", konzervativnog američkog analitičkog instituta „The American Enterprise Institute".

Izraelske novine Haaretz su početkom kolovoza objavile da su američke specijalne postrojbe zajedno s libanonskom vojskom uvježbavale varijante sukoba s jedinicama IS-a. Pritom bi trebalo podsjetiti da je libanonska vojska bliska paravojnim jedinicama Hezbolaha, a to je iranski saveznik. „Libanon i Hezbolah nalaze se u sivoj zoni", citiraju ove novine analitičara Faysala Itanija iz Centra za Srednji istok „Rafik Hariri". On kaže da „Libanon nije prava država, a ni Hezbolah nije isključivo teroristička skupina."

Takvu isprepletenost SAD ne može zaobići. Uostalom, šef Hezbolaha Hasan Nasralah izjavio je za izraelski Haaretz da „svijet polazi od toga da će sirijska vlada ostati na vlasti".

Pogrešan rat

Političke posljedice Obamine politike, a još više politike Trumpove administracije prema džihadističkim prijetnjama su sporne. Istovremeno, i približavanje Rusiji je rizično, ocjenjuje se u jednoj studiji vašingtonskog „Institute for the Study of War". Problematičan je prije svega izbor saveznika: „Sunitski Arapi vide SAD kao partnera rusko-iranske koalicije, pa tako i Washington smatraju odgovornim za zločine koje je počinila ta koalicija."

Asad se, bar tako izgleda, za sada drži na vlasti. Uspjelo mu je predstaviti se kao bedem protiv terorizma. Međutim, ako suniti i dalje budu uvjereni da se suočavaju sa savezom Rusije i SAD-a, onda će džihadizam dobiti još veći poticaj. U tom slučaju, upozoravaju američki analitičari, sadašnji teror predstavlja samo prethodnicu jednog još brutalnijeg.