Počast autoru europske himne
13. listopada 2020Ludwig van Beethoven (1770.-1827.) nije puno putovao tijekom svojih 57 godina života. Razlog je uglavnom njegovo loše zdravstveno stanje. Pored gluhoće, koja započinje već u mladosti, ovaj kompozitor je "visio” kod liječnika zbog raznih drugih zdravstvenih tegoba. „Da nije moga sluha do sada bih proputovao pola svijeta", napisao je u studenom 1801. godine u 31. godini života.
Na prvo dugo putovanje Beethoven je krenuo u prosincu 1786. godine. Cilj je bio Beč, a putovanje je trajalo do svibnja 1787. godine. U Beču ga je trebao podučavati njegov uzor Mozart. No, teško da su se njih dvojica uopće susreli, jer je Mozart bio u Pragu od 8. siječnja do 12. veljače. Beethoven je ostao u Beču najmanje do 28. ožujka. Na povratku u Bonn zaustavio se u Münchenu, Regensburgu i Augsburgu.
Najkasnije u srpnju 1792. godine, kada je Joseph Haydn posjetio Bonn, dogovoreno je da mladi Beethoven kod njega uzima sate poduke u Beču; Mozart je umro 1791., a Beethoven tamo dolazi 10. studenoga i iznajmljuje stan.
Muke s Napoleonom
Kada su francuske trupe umarširale u Bonn 8. listopada 1794. Beethovenov povratak postao je nemoguć. On stalno želi vratiti se u svoj dom na Rajni, ali to je praktično neizvodivo.
Na jedinu pravu koncertnu turneju u životu on odlazi u veljači 1796. Putovanje, koje je organizirao njegov zaštitnik princ Lichnowsky, vodi ga, između ostalog, preko Praga u Dresden, Leipzig i Berlin. U studenom te iste godine Beethoven nastupa u Bratislavi i Budimpešti, u listopadu 1798. ponovo u Pragu.
Krajem 1803. planira putovanje u Francusku gdje namjerava, između ostalog, izvesti svoju 3. simfoniju - Eroicu u Parizu. Ali do toga ne dolazi, a jedan od razloga je Beethovenovo razočaranje Napoleonovim krunjenjem za cara.
Susret s Goetheom
Od 1800. godine - Beethoven tada nema ni 30 godina, a u međuvremenu je preselio iz svoga rodnog Bonna u grad klasične glazbe Beč – ciljevi njegovih putovanja su sve više lječilišta i toplice. Tamo pokušava, boraveći u toplicama i po šest mjeseci, ublažiti svoje kronične upale i zaustaviti sve veću gluhoću.
Iz tog razdoblja važan je njegov boravak u toplicama Teplice u Češkoj u ljeto 1811. godine. 19. srpnja 1812. tamo dolazi do njegovog nezaboravnog susreta s Goetheom. U pismu svom izdavaču Härtelu Beethoven je napisao: "Goethe je previše odan dvorskim zadovoljstvima, više nego što dolikuje jednom pjesniku."
U kasnijim godinama više puta je planirao putovanja u Englesku, koja je za njega postala otok političkog i kulturnog blaženstva. 1823. Beethoven najavljuje da će sljedeće godine doći u London. Moguće da je tamo boravio i njegov uzor i učitelj Haydn, koji je ostvario niz velikih uspjeha u Engleskoj. Ali u posljednjem desetljeću svoga života Beethoven ne uspijeva napustiti Beč - osim ljetnih boravaka u obližnjim selima Mödlingu, Unterdöblingu i Oberdöblingu, Badenu, Hetzendorfu, Penzingu i Gneixendorfu.
Europska himna
U studenom 1826. Beethoven se s bratom Johannom vraća iz Gneixendorfa u Beč teško bolestan. Liječnici mu dijagnosticiraju vodu u trbuhu (ascites) i žuticu. Umro je 26. ožujka 1827. godine. Beethovenovo posljednje dovršeno djelo bio je kanon "Wir irren allesamt" – "Svi smo u zabludi”.
I pored toga što je relativno malo putovao, njegova glazba je osvojila cijeli svijet. Beethovenova „Oda radosti" iz završnog akta Devete simfonije je od 1972. godine europska himna i simbolizira globalnu ideju slobode i solidarnosti.
Prema popisu bonnske udruge "Građani za Beethovena", 30 prijevoznih sredstava širom svijeta nose ime ili je na njima utisnut lik ovog svjetski poznatoga kompozitora. U brošuri "Ludwig van Beethoven” piše da su među njima autobusi u Indoneziji, vlakovi u Velikoj Britaniji i Austriji, nizozemski zrakoplov, ali i jedan izgubljeni brod koji je nestao na putu za Čile 1914. godine.
KNA (Katolička novinska agencija)