Prilika za brzo dostizanje europskih standarda

DW-WORLD: Gospodine Willschu, jeste li već imali priliku razgovarati sa svojim kolegama u novome sazivu Hrvatskoga sabora?

Klaus-Peter Willsch: Nisam. Još se, na žalost, nije ukazala prilika. Ali to i nije tako strašno, jer većinu ionako prilično dobro poznajem još iz starog saziva parlamenta, počevši od premijera Sanadera pa do novog ministra vanjskih poslova Jandrokovića ili ministra znanosti Primorca. Mislim da ćemo našu suradnju nastaviti bez prekida.

I sami ste primijetili da je u novoj hrvatskoj vladi došlo tek do manjih promjena. Smatrate li da će se ona sada s ovakvim odnosom političkih snaga moći uspješno uhvatiti u koštac s problemima koji zemlju koče na njezinu putu u EU?

Mislim da hoće. Valja se samo osvrnuti na rezultate ispitivanja javnog mnijenja četiri ili osam tjedana prije izbora. Premijer je uspio sustići i preteći oporbenog protukandidata unatoč pesimističnim prognozama. Golemim je političkim angažmanom, pogotovo uoči isteka prijašnjeg mandata, riskirao raskol s ljudima koji su zagovarali više nacionalno usmjerenu politiku. Mislim da je to bio ispravan i jedini dobar put za Hrvatsku. Kada smo prije više godina raspravljali o integraciji zemalja s jugoistoka Europe u EU, kao model za budućnost se nametnula ideja o "lokomotivi", zemlji-predvodnici koja će za sobom vući sve ostale države regije i biti im uzor. Ivo Sanader i Hrvatska su krenuli upravo tim putem, a da su ga hrvatski građani u tome podržali je ohrabrujući znak.

Jasna poruka međunarodnoj javnosti

Politički analitičari skreću pažnju na priličnu heterogenost vladajuće koalicije. Strahuje se da bi novu vladu unutarnje proturječnosti prije mogle rastrgati nego izvanjske, oporbene sile. Dijelite li to mišljenje?

Priznajem da unutarnjopolitičke prilike neće biti jednostavne, kao što ni dosad nisu bile. Premijer se, međutim, još za prethodnog mandata iskazao na tom planu, vladajući uz potporu predstavnika manjina, a dulje vrijeme je bio i u savezu sa Strankom umirovljenika koja, da se tako izrazim, nije baš zagovornica slobodne tržišne ekonomije. Mislim da će on znati uspostaviti ravnotežu. Sanader je po svim tim pitanjima političar s najizoštrenijim profilom i najvećim iskustvom u Hrvatskoj. On je svojim otvorenim pristupom ljudima osvojio brojne simpatije i stekao prijatelje u cijeloj Europi, ali i izvan njezinih granica.

Kako ocjenjujete činjenicu da nova vlada prvi put ima jednog ministra srpskog porijekla?

To je vrlo ohrabrujući znak. Nije na meni da dijelim ocjene za sastav kabineta, ali naravno da je ovo jasan signal međunarodnoj javnosti. U izvješćima Europske unije o reformskom napretku Hrvatske svakog se puta spominje povratak izbjeglica i slične teme. Često sam boravio na licu mjesta i znam da cijelu stvar i sve te statističke pokazatelje valja promatrati diferencirano. Ljudi se moraju i htjeti vratiti u Hrvatsku. Činjenica da kabinetu sada pripada i jedan ministar srpskog porijekla snažno simbolizira dobrodošlicu manjinama u Hrvatskoj, poruku da je ona njihova domovina i poziv da se aktivno uključe u njezin društveni i politički život.

Izvješća EU-a o reformskom napretku su dobra natuknica: U zadnje su vrijeme učestali signali iz Bruxellesa da bi put Hrvatske u EU još mogao potrajati. Smatrate li da će morati proći još puno godina prije nego Hrvatska postane punopravna članica EU-a?

Godinama se ponavlja jedno te isto. Uvijek sam spadao među one koji su se borili za ubrzanje postupka. I dalje mislim da bi Hrvatska mogla biti primljena u članstvo EU-a 2009. godine. Ali je svakome jasno da postoje deficiti. Pogledajte samo koliko dugo morate čekati na sudski postupak i odmah ćete shvatiti da s pravosuđem nešto nije u redu. To nije važno samo radi bržeg i učinkovitijeg rješavanja imovinskih parnica građana, nego da bi Hrvatska postala pravno sigurnija i privlačnija za strana poduzeća i ulagače, a ne da gospodarstvenici moraju godinu-dvije čekati na red pred sudom. Svakome je jasno i da državna uprava ne funkcionira na najbolji način. U to sam se i osobno mogao uvjeriti. No, time što nije došlo do smjene vladajuće garniture, nego su na dužnostima ostali dosadašnji ljudi, izgledi za pospješenje i ubrzanje reformi se nisu pogoršali, nego su se popravili.

Dobar trenutak za rješavanje problema

I premijer Sanader najavljuje reformsku ofenzivu, čim budu završeni svi poslovi oko sastava nove vlade. Je li to doista jedini razlog što se Hrvatska dosad nije odlučnije mogla uhvatiti u koštac s korupcijom?

Hrvatska je po tom pitanju bila pomalo i nesretne ruke. S kim god u Europi razgovarali, svatko će Vam potvrditi da je Hrvatska – kada je usporedite s novoprimljenim članicama Bugarskom i Rumunjskom – odavno zaslužila članstvo u Europskoj uniji. Bilo je dosta kritika zbog prijama tih dviju zemalja u EU pa je Europska komisija pooštrila kriterije članstva. Tako se Hrvatska danas pod strožijim uvjetima natječe za članstvo u Uniji. Situacija je takva kakva jest. Radi se jednostavno o refleksu na činjenicu da su članicama EU-a postale zemlje u kojima još uvijek postoji velika potreba za reformama i gdje su učinjeni propusti. No, Hrvatska se zbog toga ne bi trebala žaliti, već priliku iskoristiti za brzo dostizanje europskih standarda.

Jedno od otvorenih pitanja ostaje i razgraničenje između Hrvatske i Slovenije. Unatoč svim nastojanjima rješenje još nije na vidiku. Bi li to moglo utjecati na dinamiku hrvatskog približavanja Europi, budući da Slovenija trenutno predsjedava Europskim vijećem?

Mislim da bi slovensko predsjedanje Europskom unijom sada trebalo iskoristiti za konačno rješenje problema. Obično zemlja koja trenutno predsjeda EU-om europske interese nadređuje nacionalnima. Utoliko su uvjeti za rješavanje ovog problema vrlo povoljni. Cijela stvar već podsjeća na operetu, kada uoči izbora – u Sloveniji jednako kao i u Hrvatskoj – političari demonstrativnim obilaskom granice poručuju kako je ovo "naša zemlja". Mislim da je dogovor moguć, pogotovo kada znamo da će granice u perspektivi izgubiti na važnosti, što je slučaj posvuda u Europi. Lijepo je što je tako.

Gospodine Willschu, hvala Vam na ovom razgovoru.

Klaus-Peter Willsch je u trećem uzastopnom mandatu član Kluba zastupnika konzervativne Unije demokršćana CDU-a i CSU-a u Bundestagu i predsjednik parlamentarne skupine za Hrvatsku.