Rasisti u školskim klupama

Vladin Ured za borbu protiv diskriminacije (Antidiskriminierungsstelle) je u izvješću debelom 450 stranica bio potpuno jasan: ako u svijetu odraslih još postoji napor odnositi se prema svima jednako, "iskrena dječja usta" govore sasvim drugi jezik. Svaki četvrti učenik ili student stranog porijekla se požalio kako se osjeća diskriminiran ili isključen zbog svog porijekla, osobito ako nije potpuno bijele kože i plave kose. Po školskim dvorištima se čuju izrazi zbog kojih bi odrasli morali računati i s krivičnom prijavom, ali čak i nastavno osoblje rijetko shvaća, što se zapravo događa.

Usprkos svim naporima, i mladi s nekim duševnim i tjelesnim oštećenjem su predmet zadirkivanja: šest posto invalida se također požalilo na diskriminaciju. Ipak, najgore je mladima koji s vremenom otkriju kako ih više zanima partner istog spola: čak tri četvrtine takvih učenika i studenata je na vlastitoj koži osjetilo da ih se zbog toga zapostavlja i ne vjeruje u njihove sposobnosti, a 40% ih se požalilo da su bili ciljem mobinga.

Njemačka si to "ne može priuštiti"

Zapravo i roditelji takve, "drugačije" djece se žale kako imaju problema kad ih se treba upisati u srednju školu gdje se "strancima" previše često preporuča neka niža kvalifikacija, a ne gimnazija i sveučilište. Doduše, problem jest i što takvu djecu rasistički izrazi tjeraju da se "drže zajedno" i da onda niti školske zadaće više nisu najvažnije. To znači da zbog takve diskriminacije doista i zaostaju u školi.

Voditeljica ureda koji je proveo istraživanje, Christine Lüders je i sama svjesna koliko su ti podaci loši. Upozorava kako si Njemačka dugoročno jednostavno "ne može priuštiti" da se čitavim skupinama učenika ne pruža jednaka mogućnost u obrazovanju. "Upravo zbog demografskog razvoja, Njemačka treba svakog kvalificiranog stručnjaka, bez obzira na njegovu boju kože, vjeru, spolnu orijentaciju, spol, stupanj invalidnosti ili socijalno porijeklo", kaže ona.

S njom se slaže i povjerenica za integraciju doseljenika njemačke vlade, Maria Böhmer i poručuje kako se takva diskriminacija "neće tolerirati". "I za doseljenike je Njemačka danas zemlja mogućnosti" i kako se zapravo kasnije, na tržištu rada već dogodio preokret i kako su mnogi poslodavci proteklih godina "promijenili mišljenje i ponašanje prema osobama stranog porijekla", naglašava Böhmer.

"Sve se zna, ali što se čini?"

S druge strane, Yasemin Karakasoglu koja trenutno pomaže kandidatu socijaldemokrata Steinbrücku u pitanjima integracije, tvrdi kako je ovo izvješće još jedan dokaz za "konstantnu socijalnu diskriminaciju u svim područjima našeg obrazovnog sustava". "Mnogi trendovi su poznati već godinama, ali još uvijek nedostaje rješenja koja bi dolazila iz čitavog društva", navodi ona.

Tu napada i vladajuću koaliciju kršćanskih demokrata i liberala koja za sve optužuje pokrajine (koje su zadužene za obrazovanje), ali sama čini malo toga: "Tapkanje na mjestu nije nikakva odgovorna politika." Slično misli i političarka stranke Zelenih Katrin Göring-Eckardt koji ovo izvješće smatra "svjedodžbom bijede našeg društva koje želi biti moderno i otvoreno."